Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Napadi na sarajevske civile i kao sredstvo odmazde


Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala, 19. siječanj 2011.
Još jedan bivši visoki oficir UNROFOR-a iz Sektora Sarajevo došao je na Haški sud kako bi ispričao o svojim iskustvima tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini, a koja se najviše odnose na stalne napade na civile za što tužiteljstvo po zapovjednoj odgovornosti drži odgovornim Radovana Karadžića, lidera bosanskih Srba u ratno vrijeme.

Bivši pripadnik UNPROFOR-a je svjedočio pod zaštitnim mjerama zbog čega su sjednice otvorene za javnost često prekidane pa je dio iskaza koji bi mogao otkriti njegov identitet ostao tajan.

„Lokalno sarajevsko stanovništvo je bilo stalno na meti snajperske i artiljerijske paljbe čime se htjela stvoriti klima terora te spriječiti svakodnevne aktivnosti“, izjavio je zaštićeni svjedok označen kao KDZ -450.

Budući da jetijekom 1993. i 1994. imao niz sastanaka s generalima Sarajevsko romanijskog korpusa svjedok se upoznao sa zapovjednim lancem Vojske Republike Srpske i njegovim funkcioniranjem.

Prema njegovim zaključcima napadi na sarajevske civile nisu bili slučajni, već posljedica direktne naredbe iz generalštaba Vojske Republike Srpske. Bivši UNROFOR-ac objasnio je tužiteljstvu kako su napadi na sarajevske civile često pokretani kao odmazda za događanja na frontovima izvan grada, odnosno za ofenzive koje je pokretala Armija BiH.
Zaštićeni svjedok na suđenju Karadžiću, 19. siječanj 2011.

„To je ukazivalo na reakciju na neki napad do kojeg je došlo izvan Sarajeva. Ukoliko je to bila reakcija na takvo nešto to je mogla učiniti samo vojno zapovjedništvo. Zapovjednik Sarajevsko romanijskog korpusa nije mogao preuzeti inicijativu u vezi napada (izvan sarajevskog ratišta) koji se nije odnosio na njega. To svjedoči o činjenici da je netko iz vlasti, vjerovatno general (Ratko) Mladić rekao: E sada da biste pokazali ono što želimo vlastima bosanskih Muslimana, sada ćemo djelovati po Sarajevu zbog nečega što su oni izveli negdje drugdje. Ja sam bar shvatio da je tako bilo“,
objasnio je sucima bivši pripadnik UNPROFOR-a.

Od kraja srpnja 1994. započeo je period neizvjesnosti


Zaštićeni svjedok je opisao kako su napadima na sarajevske civile vlasti bosanskih Srba željele zaustaviti neke ofenzive Armije BiH, ali i primorati bošnjačke vlasti na podjelu grada kao i cijele države. Kao dokaz da su vlasti bosanskih Srba, na čijem je vrhu bio optuženi, imale potpun utjecaj i mogućnost zapovjedanja nad Vojskom Republike Srpske svjedok je vidio u i činjenici da su od drugog do sedmog mjeseca 1994.te godine zbog potpisanog primirja napadi na Sarajevo gotovo u potpunosti prestali.

„Od kraja srpnja do kraja rujna 1994. započeo je period neizvjesnosti. Bilo je puno diplomatskih aktivnosti jer je mirovni plan kojeg je predložila Kontakt grupa bio odbijen sa srpske strane i od tog trenutka je situacija ponovno počela da se pogoršava. Sa sve čestim snajperskim djelovanjem, sa ponovnim zatvaranjem plavih puteva (za humanitarne konvoje) i sve općim pogoršanjem situacije“, prisjetio se svjedok.

Zaštićeni svjedok KDZ-450 opisao je prema svom vojničkom iskustvu kako su snajperisti Vojske Republike Srpske bili vrhunsko obučeni profesionalni vojnici što je različito od optuženog koji tvrdi da nije bilo namjernog snajperskog djelovanja nego da su civili stradali od sporadične ili unakrsne vatre zbog blizine linije sukoba.



Nakon glavnog ispitivanja, bivšeg visokog pripadnika UNROFOR-a nastavio je unakrsno ispitivati Karadžić koji se brani sam, navodeći kako se on kao predsjednik, vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srpske nije bavio „operativnim i taktičkim pitanjima“, kao što su određeni napadi, već samo „strateških“ pitanja.



Suđenje se nastavlja sutra izvođenjem novog svjedoka haške optužbe za genocid i ostale zločine u BiH.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG