Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Djevojčice i dalje neželjene u Crnoj Gori


Ilustrativna fotografija

Iako je kampanja od prije dvije godine, kojom se upozoravalo da žene u Crnoj Gori duže od deceniju vrše namjerne abortuse nad ženskim fetusima ne bi li rodile dječaka, naišla na jaku društvenu osudu, zvanični statistički podaci pokazuju da se praksa selektivnih abortusa nastavlja.

Tako je u 2018. godini rođeno skoro 280 više dječaka nego djevojčica.

Kampanja "Neželjena" odjeknula je i u regionu, a 6.000 građana je potpisalo peticiju kojom su od nadležnih tražili da stane na put selektivnim abortusima.

Za književnika Andreja Nikolaidisa u pitanju je neviđena brutalnost i primitivizam.

"U pitanju je i fascinantna količina cinizma u svemu tome. To je proizvod ultrakonzervativne patrijarhalne matrice koja je po svom ideološkom praktičnom kodu protiv abortusa, osim ako treba abortirati žensko dijete. U tom slučaju, abortus je dozvoljen. Tako da imate situaciju u kojoj crnogorski konzervativizam postaje začuđujuće liberalan onda kada treba obezbijediti muške potomke", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nikolaidis.

Na pitanje zašto se uprkos osudi javnosti negativna praksa selektivnih abortusa nastavlja, psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za RSE kaže:

"To što nešto ima društvenu osudu ne znači da će ljudi to prestati da rade. Imamo društvenu osudu da se ne puši, ne pije, ne vara, ne laže pa opet to ljudi rade. A rade zato što imaju razlog za to."

'Društvo koje preferira muškarce'

Mi smo društvo koje preferira muškarce, koje muškarcima daje moć, smatra Stupar-Đurišić.

"Kada ste muško imate mnogo veće šanse da budete uspješni u ovom našem neuspješnom i nesrećnom svijetu. Još ako si žena, onda si duplo nesrećna. Ko god je tako odrastao i tako gleda na svijet, a, vjerujte mi da ih je puno, jednostavno ne želi da rodi još jednu djevojčicu koja će živjeti u društvu koje će je smatrati manje vrijednom, koja će morati duplo više da radi, koja može da bude maltretirana, ponižavana, vrijeđana. Prosto, to roditelji više ne žele", navodi sagovornica RSE.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, koja je 2017. godine pokrenula kampanju "Neželjena", podsjeća da je od Vlade Crne Gore peticijom sa 6.000 potpisa traženo sistematično i sveobuhvatno rješavanje problema, ali da se u prethodnom periodu ništa nije uradilo.

"Tražili smo da se napravi svojevrsna strategija ili Akcioni plan da se problem selektivnih abortusa riješi. Problem koji je, naravno, rezultat naše negativne tradicije i kulturnih normi, koje još uvijek preferiraju sinove u odnosu na kćerke. Ne mogu reći da se nešto značajnije uradilo, u prethodnom periodu. Naših nekoliko pokušaja da se stupi u kontakt i da zahtijevamo taj multisektorski sastanak, na kom bi se po prvi put detaljnije razgovaralo o mjerama za prevenciju ovog problema, još se nije desio", kaže Raičević i pojašnjava da ni zdravstvene inspekcije nijesu ništa uradile u dodatnim kontrolama.

Laboratorijskim testovima krvi majke, prije dvanaeste nedjelje trudnoće, utvrđuje se pol fetusa nakon čega žena donosi odluku o prekidu trudnoće zavisno od (ne)željenog pola.

"Na osnovu onog što čujemo iz priča i iskustava žena, i dalje se rade testovi krvi rade u laboratorijama", kaže Raičević.

Nikolaidis: Jeziva i sramna praksa

Prema zvaničnim podacima crnogorskog Zavoda za statistiku MONSTAT, u Crnoj Gori 2018. godine rođeno je skoro 280 dječaka više nego djevojčica. U godini početka kampanje 2017. godine, razlika je bila još veća - rođeno je čak 314 dječaka više nego djevojčica.

Da se negativna praksa nastavlja konstatuje književnik Andrej Nikolaidis, upozoravajući da nema ozbiljnog pokušaja da joj se stane na put.

"Ono što je meni fascinantno je da to i dalje traje bez ikakvog pokušaja ozbiljnije regulacije od bilo koga, ne kažem nužno države. Mislim da bi se ta jeziva, sramna praksa zaustavila očito je da je nužno da to postane društveno neprihvatljivo. Očito je da svi treba da izvršimo neku vrstu pritiska da bi to stalo. Takođe, očito je da mi do sada nijesmo bili sposobni napraviti tako nešto. To je nešto što se dešava na marginama i o čemu se uglavnom ćuti", ističe Nikolaidis.

Nikolaidis kaže i da povremena upozorenja ne utiču na promjenu prakse koja duže od deceniju traje.

"To sve skupa govori koliko smo mi, kao crnogorsko društvo, daleko od slike koju njegujemo sami o sebi. Zapravo, mislim da je to još jedan pokazatelj kako stvari ovdje stoje - mnogo lošije nego što to zvanična, državna, propaganda želi predstaviti. Napokon, lošije nego što većina nas želi sebi priznati da jeste", dodaje Nikolaidis.

Savjet Evrope je još 2012. godine zatražio od crnogorskih vlasti da ispita pojavu selektivnih abortusa pošto je nalaz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija, pokazao da se Crna Gora, uz Albaniju, Azerbejdžan i Jermeniju, našla u vrhu liste zemalja sa najvećim disbalansom među novorođenčadi muškog i ženskog pola.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG