Dostupni linkovi

Najmanje medijskih sloboda u posljednjih deset godina


Žena nosi portret bjeloruskog novinara Aleha Byabenina za vrijeme njegove sahrane u Minsku, 06. rujan 2010.
Medijske slobode na najnižoj su razini u posljednjih deset godina. Samo jedan od šest ljudi živi u zemlji koja ima slobodne i nezavisne medije – stoji u izvještaju Freedom Housa.

Izvještaj je objavljen uoči Svjetskog dana medija, a najlošija situacija po medijskim slobodama je u Bjelorusiji, Turkmenistanu, Uzbekistanu, Iranu, Burmi, Kubi Ekvatorijalnoj Gvineji, Kini, Eritreji, Libiji i Sjevernoj Koreji.

U tim zemljama nema slobodnih medija, ili jedva da mogu djelovati, pa su novinari izloženi snažnim pritiscima vlasti.

Mediji su samo produžena ruka režima, gradjanima je otežan pristup nezavisnim informacijam, a disidenti se hapse, zatvaraju i izloženi su najgorim oblicima mučenja u zatvorima.

U 2010., Freedom House je zabilježio značaj pad medijskih sloboda u Egiptu, Mađarskoj, Meksiku, Turskoj i Ukrajini.

Među 63 zemlje u kojima mediji nisu slobodni nalaze se Rusija, Kazahstan, Armenija, Pakistan i Afganistan.

Države regije svrstane su u grupu djelomično slobodnih medija, među kojima su i Rumunjska, Moldavija i Ukrajina.

Najveći skok doživela je Moldavija

Tek jedna trećina od 196 zemalja imaju slobodne medije. Prva tri mjesta među državama s najslobodnijim medijima i dalje zauzimaju Finska, Norveška i Švedska.

Autoritarni režimi koriste se sve većim brojem ograničenja u izdavanju dozvola za rad medijima. Tako Rusija prijeti ukidanjem dozvola za emitiranje radijskim i TV stanicama koje ne informiraju onako kako se očekuje u Kremlju.

Pojedini režimi nastoje kontrolirati protok informacije putem interneta, mobilnih telefona, blokiraju se sateliti.

Iran tako često onemogućava emitiranje programa stranih elektronskih medija, ograničava pristup Facebooku, što je jedno vrijeme radio i Pakistan, a u čemu Kina ima dugotrajno iskustvo.

U posljednje vrijeme primjećana je autocenzura, a novinari se odlučuju na odlazak iz zemlje, jer se plaše napada ili zlostavljanja.

Građani u znak podrške TV kanalu 5 ispred zgrade suda u Kijevu, 26. avgust 2010.
To se događa svuda, od zona ratnih sukoba, do država u tranziciji s manjkavom vladavinom prava. Takvih slučajeva ima u Iraku, Pakistanu, Meksiku i Indoneziji.

No, novinari doživljavaju prijetne i u zemljama stabilnih demokracija, poput Mađarske, Italije, Indije ili Izraela. Službena Budimpešta oštro je kritizirana zbog restriktivnog zakona o medijima.

Najveći skok u pozitivom smjeru doživjela je Moldavija. U godinu dana je uspjela ući u krug zemlja djelomično slobodnih medija.

S Ukrajinom je sasvim drugačija priča. Nakon što je proruski predsjednik Viktor Janukovič došao na vlast u februaru 2010., počelo je snažnije ograničavanje medija.

Broj frekvencija je smanjen, pojačava se pritisak prema nezavisnim medijima, novinari su izloženi raznim oblicima zlostavljanja što otvara prostor autocenzuri.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG