Azerbejdžan tvrdi da će dozvoliti ekspertima UN da posjete Nagorno-Karabah
Azerbejdžan tvrdi da će dozvoliti ekspertima UN da posjete Nagorno-Karabah
Izbjeglice iz regije Nagorno-Karabah voze se u kamionu po dolasku u pogranično selo Kornidzor, Armenija, 27. septembra rujna 2023.
Azerbejdžan namjerava dozvoliti grupi eksperata Ujedinjenih naroda da posjeti region Nagorno-Karabah "u roku od nekoliko dana", saopćio je u petak, 29. septembra, ured predsjedničkog savjetnika.
Mediji će također imati priliku da posjete Karabah, navodi se u saopćenju, dok je broj etničkih Armena koji su napustili region nakon munjevite vojne ofanzive Azerbejdžana dostigao gotovo 90.000, od procijenjenih 120.000 stanovnika.
Sjedinjene Države i drugi pozvali su Baku da dozvoli međunarodnim posmatračima ulazak u Karabah, zbog zabrinutosti zbog mogućih kršenja ljudskih prava. Armenija je optužila Azerbejdžan za etničko čišćenje u Karabahu, što Baku negira.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je da će prava Armenaca u Karabahu biti u potpunosti poštovana, ali da je njegova "gvozdena pesnica" ostavila ideju o nezavisnom etničkom armenskom Karabahu u historiji.
Aliyev je rekao američkom državnom sekretaru Antonyu Blinkenu u telefonskom razgovoru u utorak da su njegove snage gađale samo "vojne objekte tokom antiterorističkih mjera, koje su trajale manje od 24 sata, a civili nisu povrijeđeni", navodi se u saopćenju iz ureda predsjednika Azerbejdžana.
Istovremeno, nastavlja se egzodus etničkih Armenaca iz Nagorno-Karabaha u Armeniju, deset dana posle munjevite azerbejdžanske vojne ofanzive kojom je Baku zadobio potpunu kontrolu nad tim otcijepljenim regionom.
Nazeli Bagdasarian, glasnogovornica premijera Nikola Pašinjana, rekla je da je ukupno 84.770 ljudi ušlo u Armeniju iz Nagorno-Karabaha, do šest sati ujutro po lokalnom vremenu 29. septembra.
Zabrinutost za humanitarnu krizu u Nagorno-Karabahu
1/10Na fotografiji ombudsmana za ljudska prava Nagorno-Karabaha od 21. septembra objavljenim na društvenim mrežama, navodno su prikazani evakuisani Armenci koji žive u teškim uslovima.
"Više od 10.000 evakuisanih trenutno boravi u podrumima bez hrane, vode, struje i svih drugih osnovnih uslova za život. Azerbejdžan vrši genocid u Artsakhu (armenski naziv za Nagorno-Karabah) u realnom vremenu uz prešutnu saglasnost međunarodne zajednice", napisao je ombudsman na mreži X, ranijem Twitteru.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
2/10Vjeruje se da još jedna fotografija sa društvenih mreža prikazuje raseljene Armence koji čekaju da napuste područje 21. septembra u blizini aerodroma u, de facto, glavnom gradu Nagorno-Karabaha, Stepanakertu.
Ombudsman Gegham Stepanian naveo je na društvenim mrežama da su ulice Stepanakerta "ispunjene raseljenim ljudima [koji su] gladni i uplašeni".
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
3/10Radnik lokalne uprave (desno) pokušava da smiri stanovnike nakon što se čula pucnjava u Stepanakertu.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
4/10Fotografija koju je 21. septembra objavilo rusko Ministarstvo odbrane, navodno prikazuje civile koje su ruske mirovne snage evakuisale na nepoznatoj lokaciji.
Azerbejdžan je 20. septembra zaustavio vojnu akciju u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabah nakon što je njegov brzi uspjeh na bojnom polju primorao armenske separatiste da pristanu na prekid vatre kojim bi se područje u potpunosti vratilo pod kontrolu Bakua.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
5/10Žena kuha na improvizovanoj peći na otvorenom u Stepanakertu.
Stepanian je rekao da je najmanje 200 ljudi ubijeno, a oko duplo više ranjeno u posljednim borbama, uključujući i djecu.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
6/10Lokalno stanovništvo se okuplja u blizini zgrade lokalne vlade nakon izvještaja o pucnjavi u Stepanakertu.
Separatisti koji vode samozvanu Republiku Artsak, kako Armenci nazivaju Nagorno-Karabah, rekli su da su bili primorani da pristanu na uslove Azerbejdžana, koje su im prenijele ruske mirovne snage, nakon što je vojska Bakua probila njihove linije i zauzela strateške lokacije.
Azerbejdžan je rekao da više ne može tolerisati situaciju koju smatra prijetnjom svojoj sigurnosti i teritorijalnom suverenitetu.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
7/10Armenski demonstranti drže plakate sa zahtjevima za ostavku premijera Nikola Pashiniana u Erevanu 21. septembra.
Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana i trenutno u njemu živi oko 120.000 etničkih Armenaca. Odvojio se od Bakua u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza. Decenijama ima direktnu podršku Armenije zahvaljujući kontroli kopnene veze poznate kao Lačinski koridor.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
8/10Demonstranti su 22. septembra nastavili da blokiraju ulice u Erevanu, zahtijevajući svrgavanje premijera Pashiniana zbog predaje Nagorno-Karabaha. Više od 80 osoba je privedeno.
Armenija je optužila Azerbejdžan da od decembra 2022. blokira Lačinski koridor, jedini put koji povezuje Armeniju sa Nagorno-Karabahom. Azerbejdžan smatra da kamioni sa pomoći trebaju proći kroz teritoriju Azerbejdžana kako bi se osiguralo da krijumčarena roba ne bude isporučena.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
9/10Sukob demonstranta sa armenskim policajcima u Erevanu 21. septembra.
Azerbejdžan je u drugom ratu 2020. godine ponovo osvojio teritoriju u i oko planinskog regiona, a Armenija izgubila kontrolu nad koridorom, ostavljajući put pod nadzorom ruskih mirovnih snaga sve dok nije blokiran prošlog decembra.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
10/10Policija privodi demonstranta u blizini zgrade vlade u Erevanu 21. septembra.
Baku kaže da ima planove za reintegraciju Nagorno-Karabaha i njegovog etničkog armenskog stanovništva u Azerbejdžan. Međutim, azerbejdžanske vlasti ne govore o detaljima tog plana. Prva sesija pregovora o "reintegraciji" završena je 21. septembra bez znakova pomaka.
Nakon munjevite vojne ofanzive azerbejdžanskih snaga na spornoj teritoriji Nagorno-Karabah, procjenjuje se da je 10.000 evakuisanih u skloništima bez osnovnih životnih uslova, dok su se ostali okupili na aerodromu u nadi da će pobjeći u Armeniju.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Nakon munjevite akcije vojske Azerbejdžana, 20. septembra su dvije strane potpisale sporazum o primirju.
Armenija i Azerbejdžan vodili su dva rata u posljednje tri decenije oko regiona, koji je od raspada Sovjetskog Saveza bila većinska etnička armenska enklava unutar međunarodno priznate granice Azerbejdžana.
Region je isprva došao pod kontrolu etničkih armenskih snaga, pomognutih armenskom vojskom, u separatističkim borbama koje su završile 1994.
Međutim, tokom rata 2020. Azerbejdžan je vratio delove Nagorno-Karabaha zajedno s okolnim teritorijama.
![Vjeruje se da još jedna fotografija sa društvenih mreža prikazuje raseljene Armence koji čekaju da napuste područje 21. septembra u blizini aerodroma u, de facto, glavnom gradu Nagorno-Karabaha, Stepanakertu.<br />
<br />
Ombudsman Gegham Stepanian <strong><a href="https://twitter.com/Gegham_Artsakh" target="_blank">naveo je</a></strong> na društvenim mrežama da su ulice Stepanakerta "ispunjene raseljenim ljudima [koji su] gladni i uplašeni".](https://gdb.rferl.org/01000000-0aff-0242-7079-08dbbb3c68af_w1024_q10_s.jpg)
