Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sudovi u BiH će tokom dvije sedmice građanima koji su u sporu pružiti mogućnost da ga riješe sudskom nagodbom. Namjera sedmica sudske nagodbe je da se riješi što veći broj predmeta u skraćenom postupku, što je kako brže za stranke, tako i ekonomičnije. No, institut nagodbe koliko god bio efikasan rijetko se koristi, ali i zloupotrebljava.

Rješenje sudskih sporova u naredne dvije sedmice nagodbama omogućiće strankama da svoje postupke, koji bi inače trajali dugo i koštali mnogo, završe na opšte zadovoljstvo.

Naime, Visoko sudsko i tužilačko vijeće pozvalo je građane da se odazovu ovom pozivu, te do 17. novembra iskoriste pogodnost što će sudije svoje vrijeme posvetiti isključivo strankama koje spor odluče riješiti ovim putem.

Prednosti su, kaže Nina Radosavljević iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, višestruke jer i „stranke i sud su pošteđeni dugotrajnog vođenja sudskog postupka koji, između ostalog, podrazumijeva: odlaganje/zakazivanje dodatnih ročišta, nepotrebno pribavljanje i izvođenje dokaza, izradu sudske odluke, žalbe na odluku itd, dugotrajnog postupka namirenja, eventualnog drugostepenog postupka. Također se izbjegavaju brojni dodatni i troškovi redovnog sudskog postupka“.

Bivši tužilac, a danas advokat Vlado Adamović institut sudske nagodbe smatra izuzetno efikasnim načinom ubrzanja postupka, ali i rasterećenja sudova.

U SAD više od 80 posto predmeta završi sudskom nagodbom i priznanjem krivnje, ističe Adamović, dok se u BiH to pogrešno shvata.

„Ljudi misle da je to trgovina. Da se dogovaraju kao na pijaci. Međutim to nije tako jer se sporazumi moraju sklapati po određenim pravilima u skladu sa zakonom. Sud provjerava valjanost tih sporazuma tako da, de facto, na kraju proizilazi kao da je to sam sud sudio. To ima jednaku snagu kao da je proveden postupak.“

Tako je na primjer samo u Općinskom sudu u Sarajevu zabilježeno između 800 hiljada do milion komunalnih predmeta koji bi mogli da se riješe na taj način. I ne samo ti već i imovinski, poslovni i drugi slični sporovi.Samo u prošloj godini riješeno je više od 7.300 predmeta putem nagodbe, dok ih je prema podacima VSTV u prvih devet mjeseci gotovo pet hiljada.

„Postoje i zakonske olakšice za stranke koje spor riješe sudskom nagodbom, odnosno u onom dijelu koji reguliše sudske takse. One variraju ovisno o kantonima ili entitetu, ali iznosi sudski taksi mogu biti umanjeni i do 50 posto od predviđenog iznosa ukoliko se spor riješi sudskom nagodbom.“

I u Osnovnom sudu u Bijeljini sedmice sudskih nagodbi su u toku. Sutkinja ovog suda Selma Šaćirović navela je i koji su najčešći sporovi koji se vode na ovaj način.

„To su uređenja međe, diobe, po prirodi konfliktni procesi gdje više nije u pitanju pravni, nego problem ljudi u glavama.“

No, nisu sve nagodbe u dobroj namjeri, upozorava Adamović, te ukazuje na najčešće zloupotrebe.

„Praksa je pokazala da su najveće zloupotrebe u sklapanju sporazuma o priznanju krivnje. Uvjetovanja svjedočenjem u tim sporazumima. Znalo se desiti da ljudi da bi ojačali svoju poziciju, budu dosta neiskreni prema saučesnicima ili drugim osobama u tom predmetu, pa se tu javljaju stanoviti problemi.“

Iz ugla sudija postoji još jedan problem zbog kojeg je sudskih nagodbi mnogo manje u BiH nego li je to uz razvijenijim zemljama. Advokatima nije u interesu da ovakav vid rješenja spora predlože klijentu, kaže Selma Šaćirović.

„To im oduzima posao. Što veći broj ročišta njima je to, naravno, finansijski ispletivo. Vrlo često mi imamo problem s advokatima koji nagovore stranku da se to oduži, jer to se vrijeme njima plaća, ali s druge strane imamo i onih korektnih koji utiču na stranku da okonča postupak nagodbom.“

Sudovi u BiH pozivaju građane da se odazovu mogućnosti za sklapanje nagodbi jer se tako isključuje i svaki rizik od eventualne nepovoljne sudske odluke, pa tako i od one u žalbenom postupku.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG