Voz 641 koji je saobraćao na liniji Beograd - Bar u 15 sati i 48 minuta, 27. februara 1993. stao je u stanici Štrpci kraj Rudog, na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Nikada do tada nije se zaustavljao na tom mjestu. U voz su ušli vojnici u maskiranoj uniformi. Ispostaviće se pripadnici paravojne jedinice haškog osuđenika Milana Lukića. Iz voza su izveli izveli 20 osoba, uglavnom Bošnjaka iz Srbije i Crne Gore. Među njima je bilo i državljana Bosne i Hercegovine.
Odveli su ih u salu osnovne škole u mjestu Prelovo gdje su ih opljačkali i pretukli. Potom su ih, svezane, kamionom odvezli u jednu garažu u višegradskom selu Mušići pokraj Drine, gdje su ih likvidirali iz vatrenog oružja.
Zbog ovog zločina u BiH je 21 godinu kasnije uhapšeno 10 osoba. Glasnogovornica Državne agencije za istrage i zaštitu BiH Kristina Jozić, navodeći kako su osobe lišene slobode na “području Višegrada i Prijedora zbog sumnje da su počinili ratni zločin” kazala je i kako su policajci pretresli tri lokacije u potrazi za dokazima.
“Među osumnjičenima ima visoko rangiranih vojnih dužnosnika Vojske Republike Srpske iz tog perioda, kao i izravnih izvršitelja koji su sudjelovali u surovim mučenjima i kasnijim egzekucijama žrtava koje su nakon ubojstva bačene u rijeku Drinu”, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Dodaje kako je godinu dana trajala istraga sa kolegama iz Srbije, da bi se rasvijetlio zločin koji je 21 godinu čekao na pravdu.
Među uhapšenima na području Višegrada nalaze se Novak i Obrad Poluga, Dragan Lakić, Radojica Ristić, Oliver Krsmanović, Vuk Ratković, Momir Nikolić i Petko Inđić.
Krsmanoviću ovo nije prvi put da ga se hapsi. Pred Sudom BiH već mu sudi za ratni zločin na području Višegrada za silovanje i spaljivanje civila, koje je počinio zajedno s Lukićem. Višegrađanka Bakira Hasečić iz Udruženja “Žene žrtve rata” kaže kako je bilo krajnje vrijeme da se počinioci ovog zločina privedu pravdi te da je ovo “jedan od sretnijih dana kada je pravosuđe odlučilo da kazni i zločin u vozu Štrpci”.
Nakon što je 2013. godine ponovo otvorena istraga, došlo je do prvih rezultata zahvaljujući regionalnoj saradnji i Protokolu koji su potpisali predstavnici nadležnih tužilaštava BiH i Srbije. U koordiniranoj akciji među uhapšenima su se, prema rečima zamenika tužioca za ratne zločine Srbije Bruna Vekarića, našli i nalogodavci i direktni izvršioci.
„Govorimo o obe zemlje jer ovaj predmet radimo zajedno i veoma smo mu kompleksno pristupili”, rekao je Vekarić i dodao da je ovaj predmet povezan “sa najvišim vrhom tadašnje vojske Republike Srpske”, ističe Vekarić.
Jedna od najmračnijih senki iz devedesetih, tako bi se mogla opisati otmica i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima samo zato što su bili drugačijeg imena od njihovih egzekutora. Nail Kajević već 21 godinu čeka pravdu za svog mlađeg brata Nijazima, koji je tog 27. februara 1993. godine kada je izveden iz voza broj 671 imao 30 godina. Posle vesti o hapšenjima, očekuje punu istinu o ovom zločinu.
„Mi se ne možemo pomiriti sa tim da se ljudi koji su išli kod kumova, koji su išli u bolnicu, koji su nosili džak brašna i koji su sve svoje obaveze prema državi izvršavali uredno da ta država organizuje njihovo otimanje. Mislim da je sad posle 21 godinu taj momenat došao, sigurno je da će tu i dalje biti opstrukcija, ali se ovo mora razrešiti“, rekao je Nail Kajević.
Govoreći o periodu tokom kojeg porodice žrtava čekaju pravdu, i sam zamenik tužioca Bruno Vekarić navodi da je u istrazi o ovom zločinu bilo opstrukcija.
“Suština ovog predmeta jeste dobra regionalna saradnja zasnovana na Protokolima između Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije. Isto tako, moramo da kažemo da je bilo zataškavanja činjenica iz ovog predmeta sve do 2013. godine kada je formiran novi istražni tim u MUP-u i u Tužilaštvu koji je sada došao do rezultata, odnosno šanse da se ovaj tragičan zločin konačno i pravosudno reši”, navodi Vekarić.
Na vijest o novim hapšenjima u Srbiji i BiH oglasili su se i predstavnici porodica otetih i ubijenih putnika iz voza u Štrpcima.
Oni sada očekuju više detalja i informacija koje bi mogle da vode ka konačnom rasvjetljavanja tog zločina.
Konačno je počelo ono što je rodbina otetih i ubijenih godinama tražila – da se regionalnom saradnjom počine rasvjetljavanje zločina u Štrpcima i pravdi privedu izvršioci i nalogodavci, kaže za RSE Mirsad Rastoder iz Foruma Bošnjaka.
‚‚Ako je to zaista cilj ove akcije povezanog hapšenja osumnjičenih nakon više od dvije decenije onda pozdravljamo, mada istovremeno sumnjamo da je i ovo u funkciji nekih drugih interesa. Prema onome što se da naslutiti riječ je o imenima učesnika koja su svjedoci pominjali odavno i vjerujemo da će se naći dovoljno dokaza za kompletno razrješenje zločina“, tvrdi Rastoder.
Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić kaže za naš program da je očekivala hapšenja novoosumnjičenih za zločin u Štrpcima u regionu, prvenstveno u Srbiji, jer je, kako kaže, tamošnje tužilaštvo za ratne zločine sve efikasnije i to daje rezutate.
‚‚Akcija tužilaštva Republike Srbije za ratne zločine pokazuje da su administrativni kapaciteti Srbije ono čemu možemo pozavidjeti i na šta se možemo ugledati i ja koristim ovu priliku da pozovem naše nadležno tužilaštvo da reaguje i da se poveže sa tužilaštvima u regionu na šta sam ukazivala u svom dvogodišnjem mandatu i da da svoj maskimalan doprinos u rasvjetljavanju svih elemenata bića krivičnih djela ratnih zločina“, navodi Azra Jasavić.
