Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kako riješiti nacionalni debalans na ključnim funkcijama?


Kao funkcije koje treba da su ravnopravno raspodijeljene između konstitutivnih naroda u Ustavu su navedena mjesta premijera, predsjedavajućeg Zastupničkog i Doma naroda, predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda, te glavnog federalnog tužioca
U Federaciji BiH od šest ključnih pozicija tri zauzimaju Bošnjaci, na dva su pripadnici hrvatskog, dok je jedno od njih popunio pripadnik srpskog naroda. Ustav predviđa da predstavnici konstitutivnih naroda i ostalih ne mogu držati više od dvije funkcije.

Kao funkcije koje treba da su ravnopravno raspodijeljene između konstitutivnih naroda u Ustavu su navedena mjesta premijera, predsjedavajućeg Zastupničkog i Doma naroda, predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda, te glavnog federalnog tužioca.

Bošnjaci trenutno zauzimaju mjesto premijera, predsjedavajućeg Zastupničkog doma i predsjednika Vrhovnog suda Federacije. Visoki predstavnik Valentin Inzko nedavno je zatražio smjenu Safeta Softića, predsjedavajućeg Zastupničkog doma entitetskog parlamenta kako bi bio ispravljen nacionalni debalans u Federaciji.

Nacionalni debalans na ključnim funkcijama u Federaciji BiH traje već sedam godina. Ipak, malo ko je govorio o tome da se na taj način krši i entitetski Ustav dok visoki predstavnik Valentin Inzko nije predložio smjenu predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Safeta Softića.

U Parlamentu ne dijele mišljenje visokog predstavnika, smatraju da se postojeći debalans treba riješiti izborom novog predsjednika Vrhovnog suda Federacije BiH. Ovo je zaključak Ustavno-pravne komisija Zastupničkog doma. Zatražili su da Visoko sudsko i tužilačko vijeće obnovi proceduru imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, koji bi bio izabran iz reda srpskog naroda ili iz reda ostalih.

Iako to nije navedeno u zaključcima koje je usvojila Komisija, proizilazi da predsjedavajući Zastupničkog doma federalnog Parlamenta Safet Softić treba da ostane na ovoj funkciji. Predsjedavajući Ustavno-pravne komisije Irfan Ajanović:

„Hoće li to biti ispoštovano, mi to ne znamo. A ako se to ne desi, onda postoji Ustavni sud, onda postoji mogućnost apelacije Ustavnom sudu i Ustavni sud FBiH to će razriješiti u skladu s Ustaviom i na način kako je to postavila Ustavna komisija po zahtjevu Kolegija Predstavničkog doma Parlamenta.“

Gostujući na BHTV1, dopredsjedavajući Ustavnog suda Federacije Faris Vehabović kazao je da Ustav Federacije, baš kao i državni Ustav, ne predviđa da ključna mjesta treba da popunjavaju isključivo pripadnici konstitutivnih naroda:

„Uvijek moram reagovati na te formule 1+1+1, ili 2+2+2. Ne treba zaboraviti da ovdje ne žive samo pripadnici konstitutivnih naroda, već žive građani BiH. Ustav BiH u svojoj preambuli navodi pripadnike konstitutivnih naroda, dakle nabraja ih, pa kaže i građani BiH. Ista je situacija i sa Ustavom Federacije - konstitutivni narodi i građani.“

DALJA PERSPEKTIVA


Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Safet Softić kaže da će poštovati odluku visokog predstavnika:

„Ukoliko ovo bude bio sukob politike i prava, ja ću se odlučiti za pravo. Ukoliko zaista visoki predstavnik bude insistirao na tome da je nacionalni debalans moguće otkloniti mojim razrješenjem, ja ću u tom slučaju, bez obzira na sve posljedice, podnijeti ostavku na ovu poziciju.“


Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio je Softićevu smjenu jer Bošnjaci zauzimaju tri od šest čelnih funkcija u Federaciji, čime je prekršen federalni Ustav koji predviđa da predstavnici konstitutivnih naroda i ostalih ne mogu držati više od dvije od ovih funkcija. Glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić:

„Namjera je bila da se da vremena organima Federacije BiH da nakon imenovanja premijera sami riješe ovo pitanje. Također napominjemo da ovo nije nikakav kompenzacija, kako se može čuti u javnosti, jer predstavnici hrvatskog naroda već imaju dvije od šest ključnih pozicija.“
Visoki predstavnik Valentin Inzko nedavno je zatražio smjenu Safeta Softića, predsjedavajućeg Zastupničkog doma entitetskog parlamenta kako bi bio ispravljen nacionalni debalans u Federaciji. Foto: Midhat Poturović

Zastupnik SDP-a Nermin Nikšić podsjeća da se prema Ustavu Federacije najprije popunjavaju mjesta u izvršnoj, a nakon toga u sudskoj vlasti:

„U Ustavu vrlo precizno stoji da na ovim funkcijama ne može biti više od dva predstavnika jednog konstitutivnog naroda, pri čemu je utvrđeno da se nakon što se formira zakonodavna vlast, dakle izaberu rukovodstva oba doma i premijer Federacije, preostale tri pozicije rješavaju zavisno od nacionalne zastupljenosti dalje.“

I profesor ustavnog prava iz Mostara Nurko Pobrić smatra da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće prilikom izbora predsjednika Vrhovnog suda Federacije moralo voditi računa o tome da su već popunjene druge funkcije u entitetu:

„Moglo bi se to tako tumačiti, oni su zaista posljednji birali. Logično je bilo da su oni vodili računa o tome ko je već izabran na te pozicije, jer nemoguće je u trenutku tražiti od nekoga da bude smijenjen da bi oni izabrali nekoga ko je ove ili one nacionalnosti.“

Ipak, u pismu visoki predstavnik Inzko naglašava da sama priroda pravosudnih i tužilačkih funkcija sprječava svaki politički uticaj u procesu imenovanja ili smjene, te da je zbog toga jedino moguće izvršiti smjenu u Zastupničkom domu. Nacionalni debalans traje još od opštih izbora 2002. godine i mandate sudija koji traju godinu ili šest godina teško je uskladiti sa mandatima izvršnih funkcija. Zdravko Knežević, iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH:

„Mislim da se stvari moraju posmatrati malo iz dalje perspektive, počev od 2002. godine i od opštih izbora koje smo imali 2002. godine. Tada smo imali uspostavljen balans na ovih šest funkcija. Osnovni problem koji nastaje je što mi nemamo, nažalost, harmoniziran pravni sistem koji bi bio usklađen sa Ustavom Federacije BiH, prije svega u pogledu dužine trajanja mandata.“
XS
SM
MD
LG