Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Prekogranična saradnja u cilju uspješnih evrointegracija


Na sastanku o prekograničnoj saradnji, Foto: Aida Đugum
69 opština iz BiH i Crne Gore učestvuje u Programu prekogranične saradnje dvije zemlje. Ova saradnja predstavlja okvir za ubrzanje ekonomske integracije, kako bi se smanjile razlike u nivou razvijenosti regija, kao i za unapređenje kulturne, socijalne i naučne suradnje u oblasti evropskih integracija.

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), koji je Evropska unija stavila na raspolaganje zemljama kandidatima i zemljama potencijalnim kandidatima na putu za članstvo u EU, sastoji se od pet komponenti. Koliko od tih programa može korisiti BiH, te o prekograničnoj saradnji s BiH, govori Senad Lulo, stručni savjetnik Odsjeka za prekogranične, međunarodne i posebne programe pomoći EU Direkcije za evropske integracije BiH.

Bosna i Hercegovina može za sada da koristiti dvije komponente. Prva je pomoć u tranziciji i razvoju institucija, a druga je prekogranična saradnja.

Prekograničnom saradnjom pokušava se ubrzati ekonomska integracija kako bi se smanjile postojeće razlike u razvijenosti na području jedne regije, kaže Senad Lulo.

„To je finansijski instrument namijenjen za pružanje pomoći u oblasti prekogranične saradnje između država članica, kandidata i potencijalnih kandidata. BiH učestvuje u IPA komponenti II sa programima BiH - Crna Gora, BiH – Srbija i BiH – Hrvatska. Za Program BiH – Crna Gora imamo diplomatski dokument kojim su definisani načini učešća Bosne i Hercegovine i Crne Gore u ovom programu. Definisani su mjerama. Mjera 1 je inicijativa prekograničnog privrednog razvoja s naglaskom na turizam i ruralni razvoj. Mjera 2 je inicijativa za unapređenje životne sredine sa fokusom na zaštiti, promovisanju i upravljanju prirodnim resursima. Mjera 3 je društvena kohezija i kulturna razmjena kroz aktivnosti koje povezuju institucije i ljude između dvije države“, kaže Lulo.
U Programu prekogranične saradnje Bosne i Hercegovine i Crne Gore učestvuje 69 opština iz obje zemlje.

Prekogranična saradnja kroz IPA programe ostvaruje se kroz dodjelu grantova onima koji sa partnerom iz druge zemlje ponude dobro osmišljen projekat. U komponenti II mogu učestvovati svi privredni subjekti iz javnog sektora, nevladine organizacije, udruženja, fondacije, ali ne i profitabilne firme i organizacije. Senad Lulo ističe da vlada veliki interesovanje među potencijalnim aplikantima u obje zemlje.

„Zainteresovanost je, mogu reći, velika. Prvi poziv za podnošenje projektnih prijedloga koji je objavljen 9. jula 2009. bio je otvoren tri mjeseca. Dobili smo 38 projektnih prijedloga, a prije toga smo organizovali Partner Search forume na kojima je učestvovalo skoro hiljadu ljudi. Sad smo u junu, u Nikšiću, imali Partner Search Forum za Drugi poziv koji namjeravamo objaviti u septembru ove godine. Bilo je prisutno 230 učesnika. Mogu reći da smo bili prilično iznenađeni brojem učesnika jer je premašio naša očekivanja, što je pozitivno. Trenutno radimo na organizaciji Partner Search foruma u Blagaju, koji će se održati 26. augusta. Na web stranici našeg Programa prekogranične saradnje BiH – CG (www.cbc.bih-mne.org) imamo 118 projektnih prijedloga do sada, a nadam se da će ih biti i više.“

Projekti

Savjetnik u Direkciji za evropske integracije Senad Lulo ocijenio je da ipak veliki broj potencijalnih aplikanata za IPA programe nije informisan o svim mogućnostima i načinima za izradu projekata. Kao najčešći problem aplikanti navode obimnu dokumentaciju, problem pronalaska partnera iz druge zemlje, te dugotrajan proces ocjene projektnih prijedloga. Iako je za sva pitanja u Sarajevu otvoren zajednički tehnički sekretarijat za one koji žele predati projekte u okviru Programa prekogranična saradnja između BiH i Crne Gore, ipak, kaže Lulo, ljudi su slabo informisani.

„Generalno, čini mi se, da ljudi i ne znaju. Kad čuju, hoće, dolaze, javljaju se, postavljaju puno pitanja, žele da učestvuju. Problem je što je osnovni jezik komunikacije u Prekograničnoj saradnji engleski, jer većina ne govori engleski jezik. Kad se šalju dokumenti, to im je otežavajuća okolnost. Ili, kad apliciraju, naprave projektni prijedlog na našim jezicima, onda daju prevodiocima. Dakle, jezik je najveća barijera. Ja očekujem da će iz godine u godinu biti sve bolje i bolje, da će odziv biti sve veći i da će ljudi ozbiljnije shvatiti ove mogućnosti koje se pružaju pred njima za učestvovanje u tenderima i dobijanje novca od Evropske unije“, kaže Lulo.

Evaluacija projekata dostavljenih u okviru Prvog poziva još nije završena. Senad Lulo kaže da je na Prvi poziv stiglo 38 projekta. Uskoro slijedi Drugi poziv. Kada je riječ o novčanim sredstvima za razdoblje od 2007. do 2009. godine, alocirano je 1,1 milion eura godišnje:

„Namijenjeno je 500 hiljada eura sa strane BiH i 600 hiljada eura sa strane Crne Gore. Planiramo Drugi poziv, trudimo se da bude objavljen u septembru. Još uvijek nismo sigurni da li ćemo objediniti, odnosno da li ćemo da spojimo alokacije za dvije godine tako da će biti više novca na raspolaganju potencijalnim aplikantima. Što se tiče Prvog poziva, evaluacija je u toku. Velika većina će biti potrošena jer tih 38 aplikacija koje su podnešene traže više novca nego što mi imamo na raspolaganju.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG