Dostupni linkovi

Nade u oživljavanje Unske pruge


Zgrada stanice u gradu Bihaću na Unskoj pruzi kojom su se prevozili milioni putnika i tona tereta.

Naziru se pozitivni pomaci kad je u pitanju oživljavanje Unske pruge. Ovo je problem o kojem Krajišnici godinama govore, ali se u proteklom vremenu malo na tome radilo, iako je značaj pruge ogroman. Naime, Unskom prugom prije rata prevozio se milion i po putnika i četiri miliona tona robe.

Povezujući Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, odnosno Jadran sa Srednjom i Istočnom Evropom, ali i Bihać sa drugim većim gradovima BiH, Unska pruga je bila jedna od najznačajnijih u bivšoj državi. Godišnji prijevoz dostizao je četiri miliona tona tereta roba i blizu dva miliona putnika.

Današnjom prolazi tek nekoliko teretnih vozova, podsjećajući na značaj koji je nekad imala.

Samir Alagić, direktor Željeznica FBiH, Područja infrastrukture Bihać kaže da putnički saobraćaj ne funkcioniše već petu godinu.

"Mi sada imamo 219 radnika. Putnički saobraćaj ne ide još od 01. decembra 2012. godine. Trenutno prevozimo teret, u slabijem obimu. Radi se o drvetu, manganu u Bosanskoj Otoci. Imamo najave prevoza gipsa iz Kulen Vakufa i boksita iz Bosanske Krupe. U nedostatku posla ovdje, naši radnici idu na teren, u druga poslovna područja, svaki mjesec imamo četrdesetak radnika na rasporedu u drugim područjima Željeznica FBiH", kaže Alagić.

Mehmed Mehmedović, sa 38 godina radnog staža, jedan je od najstarijih željezničara bihaćke podružnice, a sa sjetom se sjeća tih vremena.

"U toku 24 sata bilo je po četrdeset pari vozova, što teretnih, što putničkih. Teretni vozovi prevozili su robu za sve pravce, za cijelu Evropu. Brze vozove smo imali skoro iz svakog većeg grada bivše Jugoslavije, išli su prema Splitu, Zadru, Šibeniku. I bilo je posla", kaže Mehmedović.

Enes Ljubijankić pak prenosi sećanja starijih kolega:

"Unskom prugom u toku 24 sata prolazilo je 80 vozova, a mi bi danas bili zadovoljni i sa deset posto od toga", kaže Ljubijankić.

Iako se godinama govorilo o njenom značaju i stavljanju u funkciju, konkretnih koraka u tom pravcu nije bilo. Sudeći po najavama, 2017. godina bi trebala biti prekretnica pa bi vozovi opet trebali doći u Bihać.

U toku 24 sata bilo je po četrdeset pari vozova, što teretnih, što putničkih: Mehmed Mehmedović
U toku 24 sata bilo je po četrdeset pari vozova, što teretnih, što putničkih: Mehmed Mehmedović


Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona, nada se nekim pomacima.

"Prvo je ova povezanost sa Sarajevom. Planskim aktivnostima institucija za 2017. godinu planirano je dva i po miliona ulaganja u elektrifikaciju Unske pruge, što bi stvorilo tehničke uvjete da se mogu pustiti u pogon talgo vozovi", kaže Rošić.

Samir Alagić, direktor u ŽFBiH Područja infrastrukture Bihać, navodi da su planirane investicije.

"Najavljena je i elektrifikacija dijela Unske pruge, od Blatne, sa Željeznicama RS, do Bihaća. Naša uprava će po usvajanju Plana poslovanja ŽFBiH od strane Vlade krenuti u realizaciju tih aktivnosti. To će doprinijeti boljem povezivanju ovog dijela Kantona sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izgledno je i uspostavljanje putničkog prometa uvođenjem talgo vozova", kazao je Alagić.

Stavljanjem u funkciju pruge koja je imala veliki značaj u razvoju privrede bivše države otvorile bi se razvojne perspektive Unsko-sanskom kantonu, a donijelo bi i nova radna mjesta. S nestrpljenjem to čekaju i ovdašnji željezničari.

"Mi smo spremni. Nek' puste saobraćaj, a mi ćemo dokazati svoju sposobnost", kaže Enes Ljubijankić.

Oživljanje trase Unske pruge trebala bi biti tema i susreta delegacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, podseća Husein Rošić.

"S obzirom na to da mi imamo inicijativa da se otvore određeni privredni subjekti u našem Kantonu, željeznički je saobraćaj nužan u ovim idejama, a posebno taj dio Unske pruge povezan sa Republikom Hrvatskom", kaže Rošić.

Željeznice Federacije BiH odlučile su i dio Plavog – Titovog - voza dodijeliti upravo USK-u koji će ga dati na korištenje Nacionalnom parku Una. Svakako je ovo još jedan pozitivan iskorak i vraćanje nade ovdašnjem stanovništvu koje svoju šansu vidi upravo u razvoju turizma i NP Una.

Amarildo Mulić, direktor NP Una, nada se čak i reparaciji čuvenog Titovog Plavog voza.

"Koji je najelitniji salonski voz, restoran vagon, da se reparira, da bude u funkciji, na željezničkoj stanici u Bihaću, kako bismo mogli na komercijalnoj osnovi i Nacionalni park i turističke agencije prodavati proizvod koji se zove 'Turistički voz Smaragdnom dolinom'. Nadam se da ćemo to u veoma kratkom vremenskom periodu uspjeti, dobiti ovdje u Bihać. Onda bismo imali još jednu novu atrakciju koja bi bila svakodnevno nuđena turistima, posjetiocima, svim zainteresiranim da prođu kroz srce Nacionalnog parka panoramskim vozom, do Bihaća, Martin Broda, pa kroz programske aktivnosti i do Bosanske Krupe, pa i dalje", zaključuje Mulić.

  • 16x9 Image

    Dženita Duraković

    Novinarstvom se bavi od 1993. godine. Prva novinarska iskustva stekla u Radio Bihaću gdje još uvijek radi kao novinar i urednik informativnog programa. Dopisnik redakcije Radija Slobodna Evropa iz Bihaća i BIRN-a za Unsko-sanski kanton.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG