Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Muzeji i galerije nakon potresa: Štete velike, sanacija će trajati dugo


Zagrebački muzeji i galerije, smješteni u najvećem broju u centru Zagreba, pretrpjeli su u potresu 22. ožujka veliku štetu. Saniranje će trajati mjesecima, možda i godinama, a dio fundusa nekih muzeja će zbog oštećenja zgrada muzeja i galerija morati biti premješten.

Arheološki muzej u Zagrebu pretrpio je velika oštećenja i zgrade i muzejskih predmeta. "Muzej je teško stradao", kazao je za RSE ravnatelj muzeja Sanjin Mihelić.

"Oštećenja su velika, a riječ je o neprocjenjivoj kulturnoj baštini. Najviše je stradao stalni postav. Riječ je o tisućama vrijednih predmeta koji zaokupljaju pažnju kako stručne, tako i kulturne javnosti Hrvatske i inozemstva. Čekaju nas mjeseci, a vjerojatno i godine posla", procjenjuje Mihelić.

On je zahvalio "svim pojedincima i ustanovama na porukama podrške i ponudama nesebične pomoći koje danonoćno stižu svim kanalima komunikacije našim djelatnicima i Muzeju iz Hrvatske i svih krajeva svijeta. Računamo na vas, vaša pomoć bit će nam potrebna", kazao je.

Na zgradi Muzeja, iz 1879. godine, pojavile su se pukotine na vanjskom dijelu zgrade, a u unutrašnjosti široke napukline zidova i otpala žbuka.

Urađen pregled šteta

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) dao je kratki pregled šteta na zagrebačkim muzejima i galerijama, objavljen na stranicama Ministarstva kulture. Kako navode, gornjogradska palača Amadeo, dom Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, također je teško stradala u potresu. Muzej je pretrpio velika oštećenja na prvome i drugom katu zgrade, pukotine su na stropovima i zidovima, a stalni postav poznat generacijama posjetitelja u nekim je vitrinama pretvoren u krš od eksponata i slomljenog stakla.

U Arheološkom muzeju najviše je stradao stalni postav
U Arheološkom muzeju najviše je stradao stalni postav

Muzej za umjetnost i obrt (MUO), koji je ove godine trebao proslaviti 140 godina rada, prebrojava štete na građi – sakralnim skulpturama, satovima, staklu, dizajnu i dr. – ali najveća mu je trenutačno opasnost urušeni dio krovišta, navodi se u pregledu MDC-a, Najvećim dijelom stradali su drugi i treći kat Muzeja, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu, a oštećeni su i predmeti u dijelu stalnog postava na drugome i trećem katu. Oštećen je i krov, a s glavnog pročelja, koje godinama čeka obnovu, urušio se dio plastike.

Ravnatelj MUO Miroslav Gašparović je prigodom obilaska zgrade i unutrašnjosti Muzeja ustvrdio i poručio:

"Izuzetno smo pogođeni razmjerima potresa koji se dogodio, kako stanovništvu Grada Zagreba tako i cjelokupnoj kulturnoj baštini i kulturno – povijesnim građevinama koje su stradale uključujući i zgradu našega Muzeja i predmete koji se u njemu čuvaju. Nadamo se i vjerujemo da ćemo uz pomoć Grada, Ministarstva kulture, UNESCO-a i drugih međunarodnih institucija uspjeti iznaći sredstva za sanaciju nastale štete te jednako tako i za rekonstrukciju najoštećenijih dijelova građevine kako bi se ona adekvatno osigurala za budućnost", objavio je Muzej Gašparovićevu ocjenu na društvenim mrežama.

Zgrada Hrvatskog povijesnog muzeja neupotrebljiva

Hrvatski povijesni muzej smješten u gornjogradskoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch sagrađenoj 1764. godine već su obišle stručne službe, i ustanovljen je niz strukturnih oštećenja na palači čime je statična ispravnost objekta znatno narušena. Ravnateljica Muzeja Matea Brstilo Rešetar priopćila je da je odsad zgrada neupotrebljiva i nesigurna i za djelatnike i za cjelokupan muzejski fundus koji se u njoj čuva i izlaže. Zbog stanja palače, nakon smirivanja tla, ovaj će muzej morati pristupiti evakuaciji i premještanju građe.

Zatvoren je i Hrvatski školski muzej čija je zgrada označena neupotrebljivom. Građa ovog muzeja nije pretrpjela velike štete.

Etnografski muzej najveće štete bilježi u unutrašnjosti zgrade – većinom napuknuća na zidovima, razbijena stakla na vitrinama, oštećenja pojedinih predmeta. Oštećenja su vidljiva i u čuvaonicama u kojima su najviše oštećeni keramika i predmeti od stakla i gline. Točnu procjenu štete i ovaj će muzej moći napraviti tek kada kustosi i restauratori detaljno pregledaju sve predmete. Zahvaljujući nedavnoj obnovi pročelja i krovišta Etnografskog muzeja, nema štete ni na krovištu ni na glavnom pročelju iako i ono obiluje skulpturama i arhitektonskom plastikom, kaže se u pregledu MDC-a.

Gornjogradska palača Amadeo, dom Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, također je teško stradala u potresu
Gornjogradska palača Amadeo, dom Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, također je teško stradala u potresu

Strossmayerova galerija starih majstora bez štete

Moderna galerija, smještena u Vraniczanyjevoj palači, prema izvješću ravnatelja Branka Franceschija bilježi manje štete od onih u nekim drugim muzejima u središtu grada. Štete na građi dosad su uočene tek na dvjema skulpturama, a u čuvaonicama se razbio dio manje plastike. Pročelje zgrade s ulične strane u dobrom je stanju, dok je fasada s dvorišne strane oštećena te je prepolovljen masivni dimnjak koji trebati hitno ukloniti. U zgradi su popucali zidovi, pada žbuka, naročito na prvom katu i na stubištu, a najveća su oštećenja na ukrasnom vijencu, tamburu i kupoli Ovalne dvorane, u kojoj je uz komade žbuke otpalo i nekoliko cigli.

Strossmayerova galerija starih majstora, koja djeluje u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) dovršenoj 1880. u godini zadnjega velikog potresa, taj je devetnaestostoljetni potres - prema izjavi predsjednika HAZU-a Velimira Neidhardta - preživjela bez štete, a ovaj od nedjelje ostavio je brazde posvuda. Gliptoteka HAZU u Medvedgradskoj ulici bilježi velika oštećenja na samim zgradama kao i na građi.

Kuća Šenoa teško oštećena

Galerija Klovićevi dvori, prema prvim izvidima, ima samo manja oštećenja na krovu, manja puknuća po zidovima i na opremi. Lada Ratković-Bukovčan, ravnateljica Muzeja Mimara, izvijestila je MDCda imaju napuknuća zidova, pad žbuke kao i štetu na predmetima koju tek obrađuju. Hrvatski športski muzej smješten je u zgradi s kraja 19. stoljeća, pa je kao i svi pretrpio oštećenja. Umjetnički paviljon također bilježi štete na pročelju kao i u unutrašnjosti, na svodu ispod kupole i na bočnim zidovima.

U pregledu Muzejsko dokumentacijskog centra navodi se i kako je Kuća Šenoa - u kojoj se čuva ostavština obitelji Šenoa, čiji je najpoznatiji član pisac August i sâm 1880. godine kao gradski vijećnik i član povjerenstva za popis šteta nakon velikog potresa zapisao da "nikad ne vidje užasnije slike, ne oćuti dublje žalosti za svoga vijeka" - teško oštećena.

Sat u Tehničkom muzeju Nikole Tesle stao

Jedina muzejska zgrada u Zagrebu izgrađena u 21. stoljeću pretrpjela je također štetu. Sâm potres nije nanio štetu umjetninama, već zgradi na više mjesta u prizemlju, suvenirnici, podrumu, stubišnim vertikalama te u uredskom dijelu, a primijećeno je i dodatno slijeganje južnog platoa. Dodatno, trešnjom su se aktivirali protupožarni sprinkleri koji su potopili izložbeni prostor. Voda je oštetila stropove i podove te nekoliko predmeta.

Tehnički muzej Nikola Tesla, smješten u paviljonima nekadašnjeg Zagrebačkog zbora, preteče Zagrebačkog velesajma u središtu Zagreba,prošao je bez većih oštećenja. Drvena konstrukcija, koja je posljednjih godina obnovljena sredstvima Grada Zagreba pokazala se dobrom za ovakav potres. Najbizarnija posljedica potresa u ovoj ustanovi bila je ta da je sat u stalnom postavu Muzeja stao u nedjelju u 6 sati i 24 minute, zaključuje se u pregledu šteta u zagrebačkim muzejima i galerijama od potresa 22. ožujka Muzejsko dokumentacijskog centra.

XS
SM
MD
LG