Dostupni linkovi

Mustafić: MESS je pitanje kulturnog identiteta BiH


Dino Mustafić
Dino Mustafić
Počeo je 52. po redu MESS, jedna od najznačajnijih teatarskih manifestacija u regionu. Ove godine, pred publikom u Sarajevu, Zenici i Visokom, biće odigrane 33 predstave iz 20 zemalja, o čemu razgovaramo sa Dinom Mustafićem, direktora festivala.

RSE: Obećao si i ispunio. I ove godine na MESS-u novi program.

Mustafić: Balkan Con(text), kojeg smo na prošlogodišnjem festivalu najavili, ima za cilj promociju savremenih balkanskih dramskih pisaca, a samim tim i dramskih tekstova. I ovaj put će to biti pet dramskih pisaca sa Balkana. Smatrali smo da našem festivalu i njegovoj strukturi nedostaje jedan književno dramski aspekt prezentacije autora, tim prije što se na Balkanu, u proteklih nekoliko godina, pojavio niz vrlo relevantnih i zanimljivih, na svjetskoj razini, dramskih pisaca. Neki od njih će biti predstavljeni i na ovogodišnjem festivalu. Vrlo smo ponosni i sretni da ćemo ubaciti jedan novi program i samim tim otvoriti jednu novu dimenziju festivala. Taj program neće biti samo izvedbeni. Ne samo što ćemo gledati predstave po tekstovima balkanskih pisaca, nego ćemo imati priliku predstaviti, u saradnji sa Društvom pisaca, autore koji će doći na festival MESS sa svojim predstavama. Možda će špic tog programa biti gostovanje jednog od najvećih britanskih dramatičara svjetskog renomea, Marka Ravenhilla, koji će ove godine držati Radionicu za mlade dramaturge, dramske pisce, sve one koji se žele baviti dramskim pisanjem. Zbilja mogu najaviti jedan vrlo bogat i zanimljiv program, koji će sasvim sigurno imati svoje pristalice.

RSE: MESS ima pet programa. Po kojim programima su razvrstane ovogodišnje predstave?

Mustafić: Festival MESS ove, kao i prethodne tri godine, strukturiran je u nekoliko programskih cjelina. To je World MESS, koji predstavlja predstave svjetske produkcije. Zatim Mittel Europe MESS, koji obuhvata, ne samo predstave iz regiona, ali i iz srednje Evrope. Program Future MESS je za mlade umjetnike, mlade redatelje do 35 godina. Unutar tog programa postoji program koji se isključivo bavi studentskim i akademskim predstavama. Program Children MESS je za naše najmlađe sugrađane. Ove godine čak imamo predstavu koja je bukvalno za bebe od nekoliko mjeseci, do omladinskih i tinejdžerskh predstava. Uz to postoji Off MESS, u sklopu kojeg će biti promocije knjiga, časopisa, publikacija, izložbi koje su posvećene teatru. Zaista ćemo u ovih 10 dana, sa 33 predstave iz 20 zemalja, i više od 500 gostiju, biti pravi epicentar teatarskog zbivanja u jugoistočnoj Evropi.


RSE: Meni je bila zanimljiva jedna sugestija uz E-mail festivalske press službe o programu Mittel Europa: „Ko očekuje konvencionalni teatar neka sjedi kod kuće“.

Mustafić: To je u duhu festivala MESS. MESS je zbilja jedan provokativan, intrigantan festival, koji preispituje mnoga rubna pitanja. Ovogodišnji festival je vrlo zanimljiv. Dovodi nekoliko vrlo kontroverznih predstava. Mislim da je čak u nekim predstavama to jedan svojevrsni autorski obračun sa svim zabludama, dilemama, sumnjama gdje je naš život u ovom tranzicijskom vremenu. Kao da postavlja pitanje - da li je moguć život i ima li ga poslije tranzicije? S druge strane festival ove godine jako preispituje odnos pojedinca i religije, odnos pojedinca i istorije, postavlja pitanje koliko mi možemo i da li smo sposobni da preživimo istorijske determiniranosti, da li se možemo suprotstaviti klerikalizaciji društva. Pojedine predstave će sasvim sigurno otvoriti takve teme, do onih koji će se baviti rekonstrukcijom nacionalnog identiteta i određivanjem nekih novih prioriteta.

RSE: Tu su uvijek teatarska traganja i traženje odgovora na ova bitna pitanja savremenog čovjeka. Tu je negdje i suština čitavog projekta koji traje više od pola vijeka.

Mustafić: Tako je. Zaista možemo biti ponosni da festival puni svoju 52. godinu i da smo takav festival imali od samog svog osnutka. Imali smo intenciju od osnivača Jurislava Korjenića, pa cijele ekipe ljudi poslije njega koji su održali festival. Koji, i kada je imao samo jugoslovenski karakter, kada nije bio internacionalan, on je sasvim sigurno bio jedna važna profesionalna provjera, on nam je uvijek omogućavao komparaciju, donosio nove estetske tendencije, nove trendove, stvarao neke nove pojmove, preispitivao stara utemeljena mišljenja za koja smo znali da se mogu mijenjati. Ovaj festival je svih ovih 14 godina, sa internacionalnim predznakom, baštinio ono što je MESS bio od svog početka.

Kultura bez kontinuiteta nema šansu za opstanak

RSE: Ko su favoriti? Ipak su neki naslovi i neka imena sami po sebi vrhovi, svojevrsne pohvale tebi i tvom timu i istinski pokloni zaljubljenicima u teatar.

Mustafić: Svakako da ove godine s ponosom predstavljamo dva autora koja nisu bila na našem festivalu, a koja imaju veliku svjetsku reputaciju. To je predstava koja će zatvoriti festival MESS, Max Black, Švicarca Goebbels-a. On je jedan do najznačajnijih umjetnika savremenog teatra. Zaista je zadovoljstvo, poslije toliko godina najavljivanja, da ćemo ugostiti i dočekati Romeo Castellucci-a, koji će se predstaviti predstavom O pojmu lica, po pitanju sina Božjeg. To je predstava koja sadrži neke od temeljnih ideja pozorišta, kojeg Romeo već godinama prezentira na svjetskim festivalima od Avenjona do Edimburga. Lijepo je dočekati i jednu predstavu iz Čilea, koja se zove Vila+Govor, koju je napisao jedan od najznačajnijih latino-američkih redatelja Guillermo Calderon. To su dvije odvojene predstave koje su povezane dijalogom ideja i slika koje se ponavljaju. Obje će se predstave igrati zajedno s pauzom od desetak minuta. Naravno da će biti zanimljivo dočekati Kornela Mondruczo-a, dobitnika Grand Prixa na Sarajevo film festivalu, velikog filmskog, ali i pozorišnog redatelja, koji je također nagrađen na MESS-u. On dolazi sa jednom sjajnom predstavom iz Mađarske koja se zove Teško je biti Bog.

Tu je i naš kolega Oliver Frljić, koji je već tri-četiri godinu na festivalu MESS, sa predstavom Mrzim istinu. Tu su i predstave koje su zanimljive za Balkan, kao što je predstava ZeKaeM-a, Moj sin samo malo sporije hoda, zatim Radnici umiru pjevajući ili bugarska predstava Zlatni mostovi Sekvoja. Imat ćemo poklon SVEM-a, sa gostovanjem jednog od najvećih džez pijanista svijeta, David-em Gazarov-om, koji će u Narodnom pozorištu, u okviru svečanog otvaranja, nakon predstave imati svoj 50-minutni koncert.

RSE: Nisam sigurno usamljen, ali svake godine sam impresioniran činjenicom da se sve to ovdje dešava. Uz jubilarnu godišnjicu ti si bio veoma suzdržan od komentara u vezi sa potporom. Prošle godine si pronalazio neka opravdanja, premda je budžet bio na nivou 1997. Ovaj put izgleda još gore, a opet novi programi, nova velika imena, nove velike predstave.

Mustafić: Festival MESS je, i kada smo ga obnovili 1997., zaista ustao i prohodao uz pomoć naših prijatelja u svijetu i Evropi. On je i ove godine, dobrim dijelom, potpomognut sredstvima raznih internacionalnih kulturnih centara, pomoći Vlada u susjedstvu i regionu, koji su platili troškove boravka i dolaska svojim trupama. Ovaj festival ima jednu vrlo lijepu mrežu. Festival MESS je osnivač Nove evropske teatarske asocijacije, evropska mreža festivala. Mi smo jedina kulturna institucija, članica evropske teatarske asocijacije. Vjerovatno taj rejting festivala, njegove evropske relacije i koordinate, nam omogućavaju da festival ove godine, u iznimno teškim ekonomskim, socijalnim i političkim uvjetima, organiziramo. Naravno da nam je ova godina sigurno najteža, ne samo finansijski, nego i organizaciono, jer smo u mnogim segmentima vrlo otežano radili, upravo zbog političke nestabilnosti, nesigurnosti, a zatim i odsustva rada na raznim razinama izvršnih organa vlasti, koji nam svakako trebaju kao partneri.

Festivalu MESS je država partner i on se finansira sa pet razina vlasti. Na žalost ovogodišnji konkursi su raspisani relativno kasno, tako da je MESS ušao u realizaciju festivala, a da svi konkursi na kojima apliciramo nisu ni završeni, ni okončani. Prolazile su i mijenjale se čak i države i znakovi i simboli i nazivi ulica i gardova, a festival MESS je ostajao. Mislim da je festival MESS značajna i velika ideja, jedan dio našeg kulturnog identiteta, nešto što je upisano u biografiju svakog od nas ponaosob. S tim festivalom smo odrastali i sazrijevali. Taj nam je festival mijenjao odnos prema svijetu, otkrivao nam nove istine i spoznaje i sve dok je tako, ovaj festival će biti živ, pa da li sa 33 predstave ili sa tri, da li će na njegovom čelu biti ova ekipa ljudi ili neka druga, ovaj festival je nešto bez čeka ovaj grad bi bio nezamisliv. Još uvijek je ovo festival u kome postoji publika koja pamti njegove početke, još uvijek dolaze ljudi i uzimaju karte. Tradicionalno se zna u kojem redu sjede u kojoj stolici. Sve dok je tako lijepo je znati da postoji jedan kontinuitet. Kultura bez kontinuiteta je kultura koja nema šansu za opstanak. MESS je pitanje kulturnog identiteta BiH.
XS
SM
MD
LG