Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Prestalo raditi Pozorište u Mostaru


Crne zastave na zgradi Pozorišta, Fotografije uz tekst: Tina Jelin
Na veliku žalost svih umjetnika i poklonika teatarske umjetnosti, a na još veću sramotu gradskih i kantonalnih vlasti, prestalo je raditi Narodno pozorište Mostar, najstarija teatarska ustanova u Hercegovini. U zgradi Narodnog pozorišta Mostar održana je komemorativna sjednica kojom je simbolično proglašeno zatvaranje ove kulturne institucije, koja je ove godine trebala proslaviti 60 godina rada.

Godine 1949. ljudi koji su znali smisao riječi grad osnovali su na uslugu i ponos stanovnicima Mostara Narodno pozorište. U ovoj kući koja nosi epitet najstarije kulturne institucije Hercegovine režiralo je preko stotinu redatelja bivše, ove i zemalja regije i svijeta, nastupilo preko 400 umjetnika, radilo šest dramaturga, 10 puta više scenografa, kostimografa, skladatelja. Umjesto proslave 60. godišnjice, zaposlenici Narodnog pozorišta održali su komemorativnu sjednicu, prekrili pozorište crnom zastavom i stavili katanac na vrata.

Šerif Paljić, direktor Narodnog pozorišta Mostar:

„Umjesto da ulazimo crvenim tepihom, da obilježavamo 60 godina kreativnog rada, mi ulazimo jednom crnom krpom, izvještalom plahtom, gdje smo sve na to crno platno simbolično stavili - i afiše i plakate i fotografije glumaca.“


Osnivačka prava nad pozorištem Grad Mostar početkom 2008. godine prenio je na Hercegovačko-neretvanski kanton, koji ni do danas ta prava nije prihvatio. U svojevrsnom pravnom vakumu sredstva Pozorišta gotovo su svedena na nulu, iako je prema zakonu Grad Mostar trebao nastaviti finansirati Pozorište:

„Jer nama su sredstva umanjena 72 posto - nije nikakva greška, 72 posto u odnosu na 2008. godinu. A to smo jedva izdržali, na jedvite jade, uz pomoć više Sarajeva, nažalost, nego Mostara.“

Komemorativna sjednica, održana u Pozorištu, okupila je brojne Mostarce, ali i umjetnike iz cijele BiH. „Iako sam prisustvovao brojnim sahranama i dženazama, nisam mogao zamisliti da ću sahranjivati pozorište“, kazao je na skupu bh. režiser Sulejman Kupusović. Čitajući stihove Maka Dizdara, Mostarac, režiser i prijatelj Narodnog pozorišta Gradimir Gojer kazao je da su danas živi od stida bi umrli i Šantić i Ćorović, ali i Ahmed Obradović - ali ne i oni koji nas predstavljaju:

„Na ovoj dženazi, na ovom sprovodu nema kardinala, nema reisa, nema mitropolita, nema alija, čovića, tihića, dodika...“

„Ali ja hoću da vjerujem i hoću da kažem da smrt nije kraj jer smrti nema.“

Mostar je prije rata nosio epitet grada opsjednutog pozorištem, sa pet premijera godišnje. Sada je grad opsjednut ministarskim audijima, rođakluklom u svakom ministarstvu, pranjem novca i zaglupljivanjem mladih generacija i bez ijedne pozorišne premijere u godini, istaknuo je na komemoraciji Velimir Njirić Pšečenik, glumac Hrvatskog narodnog kazališta Mostar:

„U toj baruštini u kojoj živimo gotovo 20 godina nisu ponudili novi koncept financiranja kulture, organiziranja.“

Podršku kolegama dali su i glumci Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, ali i ostale kulturne institucije koje se, također, nalaze u teškom položaju. Neke od njih su u štrajku upozorenja već danima. Dugogodišnji teatarski radnik Sead Đulić, osnivač i direktor mostarskog Teatra mladih, podsjeća da se iz gradskog budžeta i dalje daju plate za prekobrojnih 250 ljudi, koliko ne radi u svim kulturnim institucijama Mostara:

„Ni u jednom gradu u svijetu grad ne bi šutio i trpio godinu i koliko dana bezvlašće i da niko ništa ne poduzima - samo par nekih sporadičnih pokušaja kojima se većina smijala. Oni su grad umrtvili, doveli ga do jedne amorfne, bezlične mase. Tako opstaju na vlasti, njima to odgovara.“


Ključevi i katanci na vratima Narodnog pozorišta simbolično su poslani na adresu još uvijek aktuelnog gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića. Reakcija od gradske uprave i kantonalne vlasti je izostala.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG