Dostupni linkovi

Ni u trinaestom pokušaju, Mostar u ponedjeljak nije dobio gradonačelnika, iako su izbori održani još 5. oktobra 2008. godine. Dok jedni ove pokušaje nazivaju farsom, "sapunicom" i još težim nazivima, mnogo je onih što trpe posljedice neizbora prvog čovjeka grada na Neretvi. Zbog toga je umjesno upitati - kako živi grad punih osam mjeseci bez gradonačelnika?

Više stotina službenika i zaposlenika mostarske gradske uprave od ponedjeljka se nalazi u generalnom štrajku. Rad gradske uprave i usluge građanima svedeni su na minimum, slično su najavili i ostalim institucijama i ustanovama čiji je Grad osnivač, pa se tako i otpad sa ulica odvozi reducirano. Emir Topuz, Sindikat zaposlenika Gradske uprave Mostar:

„Veliki broj korisnika gradskog budžeta je bio upravo okupljen oko zgrade vlade, gdje se jučer vodila sjednica Gradskog vijeća. Naravno da će se ovom štrajku pridružiti i ostali korisnici budžeta.“

Već trinaesti dan u štrajku se nalaze se i vatrogasci Mostara. Na intervencije ipak odlaze i nadaju se da veliki požari neće pogoditi Mostar. Zbog nepostojanja finansijskih sredstava nedavno im je stigla opomena iz Vodovoda da bi mogli ostati bez vode. Milenko Zovko, predstavnik Sindikata vatrogasaca:
Foto: RTV Mostar


„A ne znam ni ja, nije mi ništa više jasno. Iz ureda gradonačelnika i njegovih najbližih suradnika dobijamo poruke – kao – ne možemo mi ispuniti sve želje vatrogasaca!“


Problemi oko izbora gradonačelnika, odnodno neusvajanja budžeta, odrazali su se direktno i na razvojne projekte Mostara od kojih su neki davno trebali biti završeni. Već mjesecima stoje i radovi na obnovi u ratu porušene Centralne gradske zone koja je trebala osigurati dom za oko 1000 Mostaraca, kaže nam Miroslav Landeka iz Gradske uprave Mostara:

„Riječ je o obnovi 25 stambenih zgrada u Mostaru sa oko 250 stambenih jedinica. Ti stanovi su već mogli biti završeni, odnosno da se radi druga faza u unutrašnjem dijelu zgrada. Imamo problem i na završetku obnove Muzičke škole na Musali, zatim, tu je projekat mosta, vrijedan šest milijuna maraka, projekat sportske dvorane. Grad nije osigurao novac jer nema proračun.“


Neusvajanje gradskog budžeta rezultat je nepostojanja dogovora oko prvog čovjeka grada Mostara, ali i nepovjerenja među vladajućim političkim partijama i koalicionim partnerima koji godinama održavaju privid ujedinjenog Mostara. Za usvajanje budžeta neophodna je dvotrećinska većina koja ne postoji bez SDA i Stranke za BiH, koji zajedno imaju 14 od 35 mandata u Gradskom vijeću Mostara.

Ne odustaju ni SDA ni HDZ


Osim što je budžet nerealan, u SDA podvlače kako prije izbora novog gradonačelnika za budžet ne mogu glasati zbog bojazni da bi HDZ BiH, iz čijih redova dolazi još uvijek aktuelni gradonačelnik Ljubo Bešlić, političke pregovore namjerno razvlačio. Dodaju kako se radi o svojevrsnom pritisku na ovu stranku, zbog čega su uputili javni poziv ostalim političkim partijama da sjednu i bez njih dogovore izbor gradonačelnika, iako svjesni da je to nemoguće.
Foto: Tina Jelin


Murat Ćorić, SDA:

„Naš motiv takvom stavu jeste upravo da deblokiramo donošenje budžeta.“

Osam mjeseci nakon izbora, od pozicije gradonačelnika Mostara ne žele odustati ni SDA, ni HDZ. SDA svoje pravo temelji na izbornom rezultatu 12 od 35 mandata u Gradskom vijeću, ali i sporazumu koji je još 2004. potpisan sa HDZ-om, a prema kojem je na mjesto Ljube Bešlića, još uvijek aktualnog gradonačelnika i člana HDZ BiH, trebao doći Bošnjak iz reda SDA. Osim političke poruke da grad Mostar nije stolni hrvatski grad, Ćorić podsjeća zbog čega se od pozicije gradonačelnika teško odustaje:

„Sve prijedloge, sve odluke izvršenja i budžeta i predlaganja, donosi gradonačelnik. Sva imenovanja i razrješenja donosi gradonačelnik, naravno uz provedene procedure.“

Svoje pravo na mjesto prvog čovjeka Mostara hrvatski blok stranaka u Gradskom vijeću sa 11 mandata, na čelu sa HDZ-om, opravdava, kako kažu, moralnim razlozima, jer na čelu Sarajeva je Bošnjak, Banjaluke Srbin, pa bi mjesto prvog čovjeka Mostara trebalo pripasti Hrvatima, kojih nakon rata u Mostaru, prema njihovim podacima, ima najviše.

Poziv na nove izbore


Nakon osam mjeseci nemogućnosti političkog dogovora, pozvali su na nove izbore. Živko Budimir, predsjednik Hrvatskog kluba u Gradskom vijeću:

„Kada gotovo osam mjeseci nakon izbora nismo uspjeli realizirati ni prvu zadaću koja se GV stavlja, a to je izbor gradonačelnika, rješenje je da se raspusti Gradsko vijeće i da se pristupi novim izborima.“


Političku krizu u Mostaru mogli su presuditi Narodna stranka radom za boljitak sa sedam svojih vijećnika, odnosno SDP sa tri. Za izbor gradonačelnika u prva dva kruga potrebna je dvotrećinska, odnosno u zadnjem natpolovična većina od 18 glasova. Iako je načeno postignut sporazum SDA, SBiH, NSRB i SDP, isti do danas nije realiziran. Predsjednik GO SDP Zoran Perić:

„Trenutno što imamo unutar ove koalicije je otprilike trgovina SDA i NSRB u vidu nekih novčanih sredstava. Dakle, opet su se vratili u neprincipijelne trgovine ispod stolova.“


U NS RB odbijaju navode kako je riječ o trgovini, pa tako i optužbe kako predsjednik stranke, inace vlasnik mesne industrije Lijanović, čeka odobrenje na poticaje iz Razvojne banke FBiH, na čijem je čelu osoba iz SDA, kako bi podržala njihovog kandidata za mostarskog gradonačelnika. Marko Romić, vijećnik NSRB, podsjeća:

„Sporazum je podrazumijevao izbor gradonačelnika sa 18 glasova – sa 12 glasova SDA, tri glasa SDP-a, dva glasa SBiH i jednim glasom NSRB. Mi svoj dio sporazuma nikada nismo sporili.“


Dok političke stranke odgovornost za stanje u Mostaru nastavljaju tražiti na drugoj strani, svi su složni u jednom - problemom se konačno mora ozbiljnije pozabaviti i Ured visokog predstavnika koji je mjesecima ustrajan u svom stavu - novih izbora nema, gradonačelnik se mora izabarati i to moraju učiniti izabrani vijećnici Gradskog vijeća.

Da li će se nešto promijeniti zbog potpune blokade u kojoj bi se grad uskoro mogao naći, zvaničnog odgovora iz Ureda visokog predstavnika još uvijek nema, kao ni preciznog datuma nove sjednice Gradskog vijeća Mostara.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG