Dostupni linkovi

Mostar na CNN-ovoj listi najljepših malih gradova Evrope

Pogled na mostarski Stari most
Pogled na mostarski Stari most

CNN je objavio listu najljepših malih gradova Evrope koje vrijedi posjetiti, a među odabranima se našao i Mostar, grad u središtu Hercegovine.

"Mostarski Stari most, ili Stari most, kojeg su izgradile Osmanlije u 16. stoljeću, dugo se smatrao jednim od najboljih primjera balkanske islamske arhitekture", stoji u opisu ispod fotografije Mostara i njegovog prepoznatljivog simbola.

CNN navodi kako je Stari most jedna od najprepoznatljivijih znamenitosti na Balkanu, spomenuo je tradicionalne skokove koji se tu održavaju svake godine, kao i to da je Mostar jedna od stanica svjetski poznate Red Bull Cliff Diving serije.

"Most je srušen u novembru 1993. godine od strane hrvatskih snaga tokom balkanskih ratova. Rekonstruisani most izgrađen je 2004. godine, a danas je Mostar omiljena destinacija u Bosni i Hercegovini i popularno jednodnevno izletište iz Dubrovnika, preko granice u Hrvatskoj", napisao je CNN.

U tekstu objavljenom 4. novembra se navodi i to da mali gradovi u Evropi jako bajkoviti, sa prelijepom arhitekturom i bogatom kulturom, a u listu su uvrstili gradove koji su mala ribarska mjesta, kao i srednjovjekovne utvrde.

Osim Mostara iz zemalja regiona, tu je i Korčula koja se nalazi u Hrvatskoj i Piran iz Slovenije.

U CNN-ovu listu najljepših malih gradova Evrope ušli su Giethoorn (Nizozemska), Guimaraes (Portugal), Roscoff (Francuska), Anghiari (Italija), Nafplio (Grčka), Mazara del Vallo (Sicilija/Italija), Clovelly (Velika Britanija), Dinkelsbühl (Njemačka), Kenmare (Irska), Reine (Norveška), Regencos (Španija) i Tarnow (Poljska).

Mostar: Hoće li korona zamandaliti vrata?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Ruševine u Mostaru i 25 godina poslije rata

Univerzitetska biblioteka; zgrada-ruševina u Ulici Nikole Šubića Zrinjskog, koja se do rata zvala Lenjinovo šetalište; tu je bila smještena biblioteka Univerziteta &ldquo;Džemal Bijedić&rdquo; u Mostaru; među Mostarcima je poznata i kao kuća Mujage Komadine, gradonačelnika Mostara iz vremena austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini.<br />
&nbsp;
1/11 Univerzitetska biblioteka; zgrada-ruševina u Ulici Nikole Šubića Zrinjskog, koja se do rata zvala Lenjinovo šetalište; tu je bila smještena biblioteka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru; među Mostarcima je poznata i kao kuća Mujage Komadine, gradonačelnika Mostara iz vremena austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini.
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
&ldquo;Staklena banka&rdquo;; riječ je o objektu Privredne banke Sarajevo, izgrađenom neposredno uoči rata 1992. godine, koji je u vrijeme prije sukoba i ostakljen i u to vrijeme bila je jedna od najsavremenijih zgrada; iako je Vlada entiteta Federacija BiH prije tri godine kupila taj objekat za smještaj pet ministarstava koja po ustavu FBIH imaju sjedište u Mostaru, on još uvijek nije obnovljen.<br />
&nbsp;
2/11 “Staklena banka”; riječ je o objektu Privredne banke Sarajevo, izgrađenom neposredno uoči rata 1992. godine, koji je u vrijeme prije sukoba i ostakljen i u to vrijeme bila je jedna od najsavremenijih zgrada; iako je Vlada entiteta Federacija BiH prije tri godine kupila taj objekat za smještaj pet ministarstava koja po ustavu FBIH imaju sjedište u Mostaru, on još uvijek nije obnovljen.
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Zgrada Privredne banke Sarajevo i Privredne komore BiH; nalazi se na Španskom trgu u Mostaru, u centralnoj gradskoj zoni, na samoj bivšoj liniji razdvajanja; izgrađena je takođe u vrijeme SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija), a u proteklom ratu je teško oštećena.<br />
&nbsp;
3/11 Zgrada Privredne banke Sarajevo i Privredne komore BiH; nalazi se na Španskom trgu u Mostaru, u centralnoj gradskoj zoni, na samoj bivšoj liniji razdvajanja; izgrađena je takođe u vrijeme SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija), a u proteklom ratu je teško oštećena.
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Zgrada među Mostarcima poznatija kao &ldquo;Jagnje&rdquo;, na Španskom trgu; gdje se u vrijeme prije rata nalazio istoimeni restoran; riječ je o nizu objekata izgrađenih takođe u vrijeme austrougarske uprave u BiH; u istom redu objekata, na suprotnom kraju, nalazi se velika ruševina u kojoj je bilo sjedište tadašnje Ljubljanske banke u Mostaru, koja je takođe izgrađena u vrijeme SFRJ (Socijalistička Federatinva Repulika Jugoslavija).<br />
&nbsp;
4/11 Zgrada među Mostarcima poznatija kao “Jagnje”, na Španskom trgu; gdje se u vrijeme prije rata nalazio istoimeni restoran; riječ je o nizu objekata izgrađenih takođe u vrijeme austrougarske uprave u BiH; u istom redu objekata, na suprotnom kraju, nalazi se velika ruševina u kojoj je bilo sjedište tadašnje Ljubljanske banke u Mostaru, koja je takođe izgrađena u vrijeme SFRJ (Socijalistička Federatinva Repulika Jugoslavija).
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Robna kuća Razvitak; zgrada u Titovoj ulici, izgrađena tokom perioda SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija), krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, bila je jedna od najvećih zgrada u Mostaru u to vrijeme; sve do rata, 1992. godine, služila je kao za to vrijeme moderna robna kuća preduzeća &ldquo;Razvitak&rdquo; iz Metkovića; iznad same robne kuće, stajao je i stambeni objekat sa oko šezdesetak stanova; tokom rata, zgrada je teško oštećena, pa je nakon rata stambeni objekat, zbog opasnosti od urušavanja, potpuno uklonjen.<br />
&nbsp;<br />
&nbsp;
5/11 Robna kuća Razvitak; zgrada u Titovoj ulici, izgrađena tokom perioda SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija), krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, bila je jedna od najvećih zgrada u Mostaru u to vrijeme; sve do rata, 1992. godine, služila je kao za to vrijeme moderna robna kuća preduzeća “Razvitak” iz Metkovića; iznad same robne kuće, stajao je i stambeni objekat sa oko šezdesetak stanova; tokom rata, zgrada je teško oštećena, pa je nakon rata stambeni objekat, zbog opasnosti od urušavanja, potpuno uklonjen.
 
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Objekat Radničkog sindikata u Titovoj ulici. Zgrada u kojoj su do 1992. godine bili smješteni tadašnji, socijalistički, radnički sindikati. Zgrada je takođe građena u austrougarskom stilu; u ratu između 1992. i 1995. godine pretrpjela je teška oštećena, a izgorjela je u požaru, 2012. godine.<br />
&nbsp;
6/11 Objekat Radničkog sindikata u Titovoj ulici. Zgrada u kojoj su do 1992. godine bili smješteni tadašnji, socijalistički, radnički sindikati. Zgrada je takođe građena u austrougarskom stilu; u ratu između 1992. i 1995. godine pretrpjela je teška oštećena, a izgorjela je u požaru, 2012. godine.
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Zgrada među Mostarcima poznatija kao Zema ili Nama, takođe u Titovoj ulici; riječ je o zgradi sagrađenoj u vrijeme austrougarske vlasti u BiH; objekat je najprije služio kao sjedište vojne komande Austrougarske vojske u Mostaru; Upamćena je kao Zemaljski magazin (Zema), te Narodni magazin (Nama); uoči rata 1992. godine, služila je kao bazar, sa više prodavnica robe široke potrošnje.<br />
&nbsp;
7/11 Zgrada među Mostarcima poznatija kao Zema ili Nama, takođe u Titovoj ulici; riječ je o zgradi sagrađenoj u vrijeme austrougarske vlasti u BiH; objekat je najprije služio kao sjedište vojne komande Austrougarske vojske u Mostaru; Upamćena je kao Zemaljski magazin (Zema), te Narodni magazin (Nama); uoči rata 1992. godine, služila je kao bazar, sa više prodavnica robe široke potrošnje.
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Zemaljska banka; objekat iz vremena Austrougarske uprave u BiH, s početka 20. stoljeća; I do rata 1992. godine, služila je kao banka. Nalazi se u Ulici maršala Tita (Glavnoj ulici), preko puta zgrade Narodnog pozorišta u Mostaru.<br />
&nbsp;
8/11 Zemaljska banka; objekat iz vremena Austrougarske uprave u BiH, s početka 20. stoljeća; I do rata 1992. godine, služila je kao banka. Nalazi se u Ulici maršala Tita (Glavnoj ulici), preko puta zgrade Narodnog pozorišta u Mostaru.
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Zgrada među Mostarcima poznata i kao Suhodolina; riječ je o stambenoj zgradi u Ulici maršala Tita, iz vremena austrougarske uprave, tada u vlasništvu porodica Dokić-Bilić i Peško; tokom perioda SFRJ zgrada je bila nacionalizirana; uoči izbijanja rata, 1992. godine, isto je služila kao stambena zgrada. Takođe se nalazi blizu Starog grada, odnosno ulice Kujundžiluk, koja vodi ka Starom mostu.<br />
&nbsp;
9/11 Zgrada među Mostarcima poznata i kao Suhodolina; riječ je o stambenoj zgradi u Ulici maršala Tita, iz vremena austrougarske uprave, tada u vlasništvu porodica Dokić-Bilić i Peško; tokom perioda SFRJ zgrada je bila nacionalizirana; uoči izbijanja rata, 1992. godine, isto je služila kao stambena zgrada. Takođe se nalazi blizu Starog grada, odnosno ulice Kujundžiluk, koja vodi ka Starom mostu.
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Viša djevojačka škola; objekat u Titovoj (Glavnoj) ulici, izgrađen u vrijeme uprave Austrougarske monarhije u BiH, početkom 20. stoljeća. Uoči rata 1992. godine, tu je bila smještena Škola učenika u privredi (ŠUP). Zgrada se nalazi u neposrednoj blizini čuvenog Starog mosta.<br />
&nbsp;
10/11 Viša djevojačka škola; objekat u Titovoj (Glavnoj) ulici, izgrađen u vrijeme uprave Austrougarske monarhije u BiH, početkom 20. stoljeća. Uoči rata 1992. godine, tu je bila smještena Škola učenika u privredi (ŠUP). Zgrada se nalazi u neposrednoj blizini čuvenog Starog mosta.
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Zgrada među Mostarcima poznatija kao &ldquo;Zdravljak&rdquo;; nalazi se u Titovoj ulici, odmah uz Lučki most, u naselju Luka; potiče iz austrougarskog perioda, nekada je bila poznata i kao &ldquo;Grkovića kuća&rdquo;; uoči rata 1992. godine, tu se nalazila prodavnica &ldquo;Zdravljak&rdquo;, po kojoj je zgrada i ostala upamćena.<br />
&nbsp;
11/11 Zgrada među Mostarcima poznatija kao “Zdravljak”; nalazi se u Titovoj ulici, odmah uz Lučki most, u naselju Luka; potiče iz austrougarskog perioda, nekada je bila poznata i kao “Grkovića kuća”; uoči rata 1992. godine, tu se nalazila prodavnica “Zdravljak”, po kojoj je zgrada i ostala upamćena.
 
Na desetine reprezentativnih, historijskih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu između 1992. i 1995. godine, i dan-danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i saobraćaj.
Prethodni slajd
Naredni slajd

XS
SM
MD
LG