Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Mračna prošlost Morinja


Novac nije dovoljan da se napravi otklon od morinjskih devedesetih: Obrad Pavlović (ilustrativna fotografija)

Na pola puta od Kotora do Herceg Novog, duboko u bokokotorskom fjordu je skriven Morinj. Nekadašnje ribarsko selo je bilo poznato po mlinovima za masline, od kojih je jedini preostali danas pretvoren u nadaleko poznat restoran – konobu, rustično odmorište za turiste koje mami miris škampa, crnoga rižota i domaćeg vina.

No, dok je za većinu turista Morinj oličenje živopisnog mediteranskog mjesta, širu javnost ovo mjesto podsjeća na neslavna ratna događanja s početka devedesetih, kada je na tom području napravljen logor za ratne zarobljenike sa područja Dubrovnika.

Tokom agresije JNA, vojske bivše Jugoslavije i crnogorskih rezervista na Konavle i Dubrovnik 1991. godine, sa tog su područja privođeni i zatvarani muškarci hrvatske nacionalnosti.

Rijetki žele da o tome govore, a jedan od njih je Obrad Pavlović iz Kostanjice, sela pored Morinja.

"Kad je taj nesretni 'rat za mir' počeo, ja sam bio na brodu. Došao sam nešto kasnije, kada je logor već bio formiran", priča Pavlović.

"Ono po čemu je ljudima koji tamo žive moralo biti poznato da je to logor je što je, naročito u večernjim satima, bilo krikova, pa podsticanja na pjevanje nekih pjesama, pa opet krikova. Bilo je tu starijih ljudi koje sam poznavao, a koji su teško podnosili sve što se čulo", kaže on.

U blizini se nalazila kafana, navodi Obrad Pavlović, u koju bi dolazili ljudi iz logora i "nalivali se alkoholom".

"Kasnije sam čitao publikaciju gdje su zapisana sjećanja ljudi iz Konavala koji su tu zatvarani. U njoj se pominju i ljudi koji su bili prema njima dobri i humani, ali to je bila kap u moru u odnosu na ono šo se dešavalo", riječi su Pavlovića.

Više od četvrt vijeka kasnije, nekadašnji zatvor je još tamo, ali napušten i zarastao u korov.

"Prije početka rata to su bili vojni magacini, napravljeni tridesetih godina prošlog vijeka, i bila je kuća koja je služila kao smeštaj za vojnike koji su čuvali te objekte. To je sad napušteno", ističe Pavlović.

No, ako je zatvor zaboravljen, na Morinjske ratne događaje podsjećaju sudske presude.

Za kršenje pravila Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima osuđena su četvorica bivših rezervista JNA na ukupno 12 godina zatvora.

Takođe, za 145 državljana Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su bili ratni zarobljenici u Morinju, država Crna Gora mora isplatiti oko 1,4 milliona eura odštete.

Nadoknadu štete su još, nepravosnažnom presudom, dobila i dvojica ranije optuženih rezervista, koji su nakon oslobađanja od krivice tužili državu za neosnovano hapšenje i duševne boli, tražeći odštetu od ukupno 120.000 eura.

Međutim, prema riječima Pavlovića, novac nije dovoljan da se napravi otklon od morinjskih devedesetih.

"Mislim da nismo napravili dovoljan otklon od svega što se tu dešavalo. Mi sami bi trebali da probudimo ljudsku savjest i da se o tome glasnije govori. Nije slučajno izabrana takva lokacija, koja je prilično izdvojena. Takođe, mislim da postoji još jedan nivo te priče. Mislim da nije slučajno izabrano da to bude u Boki Kotorskoj, poznatoj po vjerskoj i međunacionalnoj toleranciji. To je namjerno urađeno kao mrlja na obrazu Boke", mišljenja je Obrad Pavlović.

Očekuje se da će svi sudski postupci po tužbama zatvorenika iz Morinja biti gotovi sredinom naredne godine, ali i najave da će njihovi advokati, nezadovoljni visinom odšteta, tražiti reviziju pred sudom u Strazburu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG