Dostupni linkovi

Milioni za žrtve, krivci bez kazni


Cvijeće i sjećanje za žrtve: Obilježavanje godišnjice zločina u Štrpcima

Crna Gora nastavlja da isplaćuje milione eura odštete zbog više ratnih zločina počinjenih na njenoj teritoriji, na osnovu tužbenih zahtjeva žrtava ili njihovih porodica. I dok država na taj način indirektno priznaje krivicu, činjenice govore da je samo jedan slučaj pravosnažno okončan kažnjavanjem neposrednih počinilaca zločina. Odgovornih i dalje nema, ni u lancu komandne ni političke odgovornosti.

Da reparacijama u Crnoj Gori još nema kraja, pokazuje ljetošnja odluka vlade da kao naknadu za nematerijalnu štetu, žrtvama ratnih zločina počinjenih na njenoj teritoriji izdvoji milion i 350 hiljada eura. To je, kako se navodi na vladinom sajtu, dio realizacije Akcionog plana za poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom (pravosuđe i temeljna prava), ali i izraz odgovornog suočavanja sa sopstvenom prošlošću.

Ko je sve obuhvaćen vladinim planom odšteta, Radio Slobodna Evropa saznaje u Vrhovnom sudu Crne Gore. U dopisu koji nam je dostavljen, piše da su u prvoj polovini ove godine crnogorski sudovi usvojili 145 tužbena zahtjeva po osnovu predmeta Morinj i njima je ukupno dosuđeno 1.347.000 eura. Najčešće pojedinačne sume bile su izmedju 5.000 i 10.000 eura. Kako nam je saopštio pravni zastupnik oko 250 hrvatskih žrtava logora Morinj, advokat Zdravko Begović, borba za ostvarenja njihovih prava dugo je trajala.

“Ja sam se dugo vremena borio kako bih opravdao osnovanost tužbenog zahtjeva, budući da se Zaštitnik imovinskih prava i interesa pozivao na zastarjelost pokretanja postupka. Međutim, konačno je Vrhovni sud zauzeo stav i u tom smislu su utvrdili da nema zastarjelosti potraživanja. Dakle ti postupci su u velikom broju slučajeva pravosnažno okončani.“

No, iako je bilo osporavanja tužbenih zahtjeva i tražene visine odštete, advokat Begović ističe da je zadovoljan konačnim ishodom.

“Što je država ipak, naravno preko sudova, omogućila da državljani Republike Hrvatske, i jedan manji dio državljana Federacije Bosne i Hercegovine, koji su iz Mostara, dobije naknadu štete, po osnovu neosnovanog lišenja slobode. I , tu moram biti veoma pozitivno nastrojen. Jer je država Crna Gora pokazala dobru volju, i dala tim ljudima šansu da ostvare i naknade štetu koju su pretrpjeli boravkom u zatvoru u Morinju. Ono na šta sam imao primjedbu, jeste visina te štete. Međutim i ti iznosi jesu za poštovanje. Mi smo nastavili pred sudom u Strazburu, pa ćemo konačno vidjeti kako će se sve to završiti.“

Dokument Vrhovnog suda o reparacijama prije 2015. godine
Dokument Vrhovnog suda o reparacijama prije 2015. godine

U dokumentu koji je Vrhovni sud dostavio našem radiju, preciziraju se i reparacije u drugim slučajevima, prije 2015. godine. Tako se pominje da je u predmetu naslovljenom kao “Deportacija“, porodicama bosanskohercegovačkih izbjeglica, koje je Crne Gora ratnih 90-ih isporučila vlastima Republike Srpske, na čijoj su teritoriji potom ubijeni, na osnovu poravnanja, na ime materijalne i nematerijalne štete, isplaćeno 4.135.000 eura. U tri predmeta za slučaj otmice putnika iz voza u stanici Štrpci dosuđeno je oko 95 hiljada eura. Odbijena su tri tužbena zahtjeva za predmet Bukovica, kao i jedan za Kaluđerski Laz.

A etničko čišćenje Bošnjaka u Bukovici, likvidacija albanskih civila u Kaluđerskom Lazu, deportacija bosanskohercegovačkih izbjeglica, zločini su za koje ni dvije decenije kasnije u Crnoj Gori niko ne odgovara. Sudski procesi okončani su oslobadjanjem okrivljenih, osim u slučaju logora Morinj u Risanskom zalivu, gdje su početkom ratnih 90-ih torturi bili izloženi hrvatski civili koje su pripadnici tadašnje JNA i crnogorski rezervisti dovodili sa Dubrovačkog ratišta. Za to nedjelo na ukupno 12 godina zatvora osudjena su trojica pripadnika rezervnog vojnog sastava i na tome se sve završilo.

Tamara Milaš, portparolka crnogorskog ogranka koalicije za REKOM u tome vidi poraznu istinu.

“Činjenica je da je učinak crnogorskih vlasti u procesuiranju ratnih zločina tužno skroman, najblaže rečeno. Jer tu praktično nema mjerljivih rezultata i to više od dvije decenije od ratnih dešavanja na bazi kojih je otvoreno šest postupaka. Potrošeno je desetine miliona eura za same procese, za troškove, i vrlo rijetke reparacije. Mi imamo tri pravosnažno osudjena crnogorska građanina, i najavu ponovnih otvaranja, manje više tih istih postupaka.“

Crna Gora je više puta kritikovana od međunarodne zajednice kako ne čini dovoljno da riješi pitanje ratnih zločina. U godišnjem izvještaju EU objavljenom u novembru prošle godine navedeno je kako Podgorica i dalje sporo napreduje u njihovom procesuiranju, kao i da tužilaštvo treba da zauzme aktivniji pristup. Sam Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković najavio je mogućnost revizije pojednih procesa, dok je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica u više navrata naglašavala da su predmeti ratnih zločina prioriteti crnogorskih sudova.

Za 20 godina imamo tri imamo tri pravosnažno osuđena crnogorska građanina: Tamara Milaš
Za 20 godina imamo tri imamo tri pravosnažno osuđena crnogorska građanina: Tamara Milaš

Tamar Milaš, međutim, podsjeća kako Strategija o istraživanju ratnih zločina iz 2015 godine ne daje rezultate, iako je usvojena u okviru akcionog plana za poglavlje 23, u kome su pred Crnom Gorom jasno stavljene obaveze da se mora boriti protiv nekažnjivosti ratnih zločina.

Zašto postoje dvostruki aršini, da je država spremna da u parničnim postupcima obešteti žrtve ali ne i da u krivičnim procesima kazni krivce za zločine prema njima, pitali smo Tamaru Milaš iz REKOM-a. Objašnjenje nalazi u političkom uticaju na pravosudje.

“U slučaju Morinj, kao ni u ostalim slučajevima koji se odnose na ratne zločine, pravosnažno je utvrdjena odgovornost tog najnižeg nivoa u komandnom lancu. Odnosno ne postoji odgovornost onih koji su tada bili na samom vrhu. Dakle, komandna odgovornost ostaje hronično van crnogorskog krivičnog zakonodavstva i interesa pravosudnih organa. Generalno, optužnice su neizvedene i nedorečene, a sudovi dozvoljavaju da ti postupci neprimjereno dugo traju. Glavni uzrok je upravo ta nesmjenljivost vlasti. Jer, činjenica da danas na najvišim instancama vlasti imamo upravo one koji su i 90-ih bili na vlasti, kada su se dešavali svi ti strašni zločini.“

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG