Crna Gora bi do kraja 2017. godine trebalo da usvoji zakon o istopolnim zajednicama kojim će pripadnici LGBT populacije dobiti cijeli set prava koja do sada nijesu mogli da koriste.
To je poruka LGBT aktivista i predstavnika države pred sjutrašnji Montenegro Prajd, koji će biti održan u Podgorici.
Ako je suditi po raspoloženju i spremnosti novoizabranog ministra za ljudska i manjinska prava, u njemu će definitivno imati jakog saveznika u realizaciji te inicijative.
Nevladini aktivisti pripremili su draft Zakona o registrovanom partnerstvu i dostaviće ga resornom Ministarstvu za ljudska i manjinska prava čiji timovi analiziraju uporedna iskustva članica EU koje su odavno zakonski regulisale to pitanje.
Novi ministar Mehmed Zenka potvrdio je da će u subotu šetati sa pripadnicima LGBT populacije centrom Podgorice.
Zenka ističe da svako ima pravo na porodicu i da niko nikome ne može da sudi o tome kako i sa kim živi:
„Pripremamo analize modela o registrovanom partnerstvu, a oslanjamo se puno na pozitivne primjere u zemljama Zpadne Evrope i nastojimo da što bolje i što kvalitetnije to inkorporiramo u naš pravni sistem kao i da naš sistem uskladimo sa evropskim zakonodavstvom. Da bi čovjek bio i sam slobodan mora poštovati tuđu slobodu i opredjeljenja. Na kraju krajeva, nijesmo mi sudije . Niti imamo pravo niti smijemo suditi ni sebi, a kamoli drugome.“
A kakve će promjene novi zakon unijeti u živote pripadnika seksualnih manjina u Crnoj Gori?
„Živjećemo dostojanstvenije zbog toga što ćemo imati mogućnost i pravno ćemo biti više jednaki sa ostalima nego što to sada jesmo. Mi ne možemo neke osnovne stvari da ostvarimo koje svi ostali ljudi mogu. Ne možemo naslijediti imovinu naših partnera i partnerki, naslijediti penziju naših partnera ili partnerki ili biti osigurani po osnovu osiguranja naših partnera i partnerki. Takođe, ne možemo riješiti ni neke životne probleme kao na primjer udružiti plate da podignemo kredit za stan i slično“, kaže Danijel Kalezić iz organizacije Kvir Montenegro.
Aktivistkinja Jelena Čolaković kaže da će pripadnici LGBT zajednice u Crnoj Gori koji imaju dugogodišnje veze, nakon usvajanja Zakona o registrovanom partnerstvu dobiti priliku da i pravno formalizuju svoju zajednicu i ostvare tu vrstu sigurnosti za neke zrelije godine:
„Znam makar pet lezbijskih parova koji svakodnevno dijele i dobro i zlo, što je u suštini i koncept koji postoji i u heteroseksualnim vezama i zajednicama. Zakonom će biti postignuta ta pravna sigurnost i vjerujem da će kada se to dogoditi dobar dio zajednice pohrliti da registruje svoj zajednički život.“
Marija Savić Saržinski iz Beograda živi sa djevojkom iz BiH koja ima državljanstvo Hrvatske, zahvaljujući čemu su u toj zemlji ozakonili svoje životno partnerstvo:
„Mi smo već 10 godina zajedno a nemamo osnova za zajednički život ni u Srbiji ni u BiH jer naše države ne prepoznaju naše partnerstvo. Srećom ona ima hrvatsko državljanstvo i čim je Hrvatska usvojila Zakon o životnom partnerstvu mi smo odmah preduzele taj korak i mislim da smo bile šesti par koji je sklopio životno partnerstvo.“
Marija je sretna što konačno može da uživa sva ona prava koja su omogućena opštoj populaciji, a prisjeća se jedne situacije iz perioda prije nego što je sklopila životno partnerstvo sa svojom djevojkom:
„Ja se sećam situacije kada mi je baka pre dve godine bila u bolnici, na intezivnoj nezi. Kada sam došla da je posetim i pročitala tu rečenicu da samo članovi uže porodice mogu da dođu u posetu, ja sam se gotovo rasplakala jer sam pomislila šta ako se to nama desi, mi to nećemo moći.“
Očekivanja da Crna Gora do kraja 2017. dobije Zakon o registrovanom partnerstvu dolaze u trenutku kada je raspoloženje javnosti, odnosno građana prema LGBT populaciji i dalje izrazito negativno.
Naime, prema najnovijem istraživanju Juventasa i Kvir Montenegra, skoro tri četvrtine građana Crne Gore smatra da su homoseksualnost, biseksualnost i transrodnost bolest, a velika većina im ne bi omogućila pravo na brak i porodicu.
Facebook Forum