Dostupni linkovi

Američki predsjednik Barack Obama prošli tjedan potpisao je zakon "težak" 787 milijardi dolara kako bi dao važnu injekciju za oživljavanje privrede koja je već u dubokoj recesiji. Britanija je investirala milijarde u banke, Francuska to isto pokušava s autoindustrijom. Da li će ovi napori usporiti recesiju, ili bi mogli voditi u depresiju – još je rano procjeniti.

Ipak, ekonomski stručnjaci ističu da industrijski razvijene zemlje moraju stimulirati svoje ekonomije. No, zemlje poput Ukrajine i Latvije, snažno pogođene ekonomskom krizom, morale su se okrenuti Međunarodnom monetarnom fondu. Od država regije i Srbija je zatražila sredstva MMF-a. No, kada MMF daje kredite, očekuje od zemalja koje kreditira da rade upravo suprotno od onoga što se sada radi na Zapadu. Zašto su na djelu dvostruki standardi?

Ključna razlika između, primjerice, Ukrajine, Latvije, ili Srbije, i većine industrijaliziranih zemalja Zapada je što ove druge imaju mogućnosti da se "nose" sa rastućim dugom. Zemlje poput SAD i Velike Britanije i mogu priuštiti stimulativne pakete jer mogu podnijeti veći državni dug. Barem je tako, za sada. Svoj će dug financirati rekordnom emisijom državnih dionica i očekuju da će investitori imati za to interesa.

No, Ukrajina ili Latvija su već toliko mnogo posudile u inozemstvu i imaju tolike budžetske deficite da je nerealno očekivati da će i dalje posuđivati jer bi to vodilo novom deficitu. I onda na scenu dolazi Međunarodni monetrani fond. On, za razliku od komercijalnih banaka, posuđuje i određuje uvjete kojima će vlade poslovati, kako bi osigurao uložena sredstva. David Hawley, glasnogovornik MMF u Washingtonu za naš radio kaže kako je glavna razlika između država koje mogu ići u novi dug, onih gdje tržište funkcionira i postoji povjerenje da će snažniji budžetski deficit ostati pod kontrolom, i onih koje bi novim posuđivanjem još više potonule. No, Hewley ističe da "nije dobra distinkcija na striktno na zapadne industrijske ekonomije i ostatak svijeta, jer je primjerice Kina poduzela neke vrlo dobro financijske stimulanse."
MMF može pomoći zemljama u nedaći – bilo određenim kreditom koji bi mogao stabilizarati valutu ili takozvanom savjetom koji bi pomogao nekoj zemlji da se brže izvuće iz krize. A upravo taj savjet uključuje rezanje socijalnih davanja, rast poreza i balansiranje budžeta.

Desmond Lachman, ekonomist koji je za MMF radio 22 godine, ističe da Ukrajina i Latvija, obje postkomunističke zemlje, nisu dobar primjer za govoriti o dvostrukim standardima.
"Među tim zemljama ima razlika. Češka ili Slovačka, njihove su financije na snažnijoj osnovi, tako da imaju prostora za neke korake, koje je Latvija izgubila. Isuviše se zadužila, novac odlazi vani i sada je u velikim poteškoćama."

Ekonomisti se plaše da bi se uskoro, uz Ukrajinu ili Latviju, mogle pojaviti još neke zemlje koje će treba spašavati. To je i razlog što su se lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije dgovorili da se sredstva MMF trebaju udvostručiti na 500 milijarda dolara kako bi Fond mogao izvući iz krize one ekonomije koje će i najviše biti pogođene.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG