Andrew Jewell, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini (BiH), izjavio je da bi povlačenje bh. entiteta Republika Srpska (RS) iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH izazvalo velike ekonomske posljedice, te je ukazao na potrebu očuvanja te institucije.
"Vlada RS najavila je namjeru da se povuče iz Uprave za indirektno oporezivanje. Ostavljajući po strani pravnu problematiku o kojoj MMF nije u poziciji da komentariše, smatramo da bi ovakav potez imao velike ekonomske posljedice", navedeno je u Jewellovoj pisanoj izjavi u srijedu, 8. decembra.
Jewell je ocijenio da je uprava za indirektno oporezivanje jedna od najuspješnijih institucija u BiH, podsjetivši da su indirektni porezi koje ona prikuplja najznačajniji izvor prihoda za vlade eniteta, Federacija BiH i Republika Srpska, kao i Brčko distrikta.
"Ovi prihodi se koriste za finansiranje škola, bolnica, za izgradnju puteva i autoputeva te za isplatu penzija. Izuzev u 2020. godini kada nas je pogodila pandemija, ovi prihodi posljednjih godina bilježe stalni rast. Sa oporavkom ekonomije, mi očekujemo da će ove godine prihodi od indirektnih poreza dostići najviši nivo do sada", naveo je Jewell.
Kako je kazao, ovaj dokazani okvir za prikupljanje i raspodjelu indirektnih poreza bi se raspao ukoliko bi se RS povukla iz Uprave za indirektno oporezivanje.
"BiH bi se tada vjerovatno vratila u situaciju prije nego je uspostavljna Uprava, kada su poreska konkurencija između entiteta i raširena poreska evazija umanjivale prihode širom zemlje. Niži prihodi bi u ovom slučaju ugrozili ključne usluge koje vlade trenutno pružaju", ističe on.
Jewell upozorava da bi rasformiranje Uprave za indirektno oporezivanje BiH , također, ugrozilo blagovremeno servisiranje vanjskog duga BiH, što trenutno Uprava osigurava putem automatskog mehanizma koji je "izolovan
od političkog uplitanja".
"Čak i da entiteti ostanu opredjeljeni servisiranju svojih obaveza, tranzicija od ovog provjerenog mehanizma bi vjerovatno oslabila raspoloženje investitora i povećala troškove zaduživanja", naveo je on.
Pozvao je vlast u BiH da očuvaju integritet Uprave za indirektno oporezivanje, koja je, kako je naveo, poput Centralne banke BiH, stub ekonomije koji dobro služi građanima.
Usvajanjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u decembru 2003. godine, Parlament BiH stvorio je pravni osnov za uspostavljanje Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Tokom 2004. godine završeno je spajanje bivših carinskih uprava bh. entiteta i Brčko distrikta, a Uprava je, kao jedinstvena cjelina, počela funkcionirati na cijelom teritoriju BiH od januara 2005. godine.
Narodna skupština Republike Srpske najavila je za petak, 10. decembra, raspravu o deklaraciji kojom se nalaže Vladi da pripremi novi Ustav tog bh. entiteta, koji predviđa prenos nekih od nadležnosti države BiH na RS kao entitet.
U Deklaraciji o ustavnim principima o kojoj će Narodna skupština RS raspravljati nalaže se Vladi da pripremi tekst Ustava "kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, osim onih koje po Ustavu BiH pripadaju Bosni i Hercegovini".
Na dnevnom redu posebne sjednice su pojedinačne informacije o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnih institucija BiH, te prenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbjednosti.
Prenos nekih od nadležnosti koje po Ustavu i Dejtonskom sporazumu pripadaju državi BiH - na RS najavljivao je posljednjih mjeseci član Predsjedništva BiH iz RS Milorad Dodik, a nakon što je zakonom u BiH zabranjeno negiranje genocida.
Političari iz RS su se, naime, usprotivili ovom zakonu, koji je nametnuo bivši viski predstavnik u BiH Valentin Inzko i krenuli sa blokadom rada državnih institucija BiH.
Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
