Dostupni linkovi

Ministarstvo poljoprivrede zahteva kaznu za proizvođače


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Građani Srbije u poslednje vreme imaju još jedan problem koji ih podseća na prošla vremena - nestašicu mleka. Ukoliko država uskoro ne reši ovu situaciju manjak osnovne životne namirnice mogao bi da potraje čak do kraja godine. Dok sada samo ranoranioci u Srbiji mogu da piju mleko, nestašicu predstavnici vlasti i velikih mlekara vide potpuno različito.

Sve je počelo kada je Imlek, najveći proizvođač mleka u Srbiji, krajem jula upozorio da će doći do nestašice zbog loših vremenskih prilika i smanjenja stočnog fonda. Tako se i dogodilo, pa je proizvodnja mleka opala za više od 20 odsto.

Saša Dragin, srpski ministar poljoprivrede, izjavio je za RSE da država nije odgovorna za nestašicu mleka i da najveću krivicu snosi Imlek jer veštački izaziva nestašicu, zbog čega očekuje kaznu za tu firmu:

"To zavisi od odluke Vrhovnog suda, pošto već postoje dve odluke Antimonopolske komisije da Imlek ima monopol na tržištu mleka u Srbiji,"
kaže on.
Saša Dragin

Beogradski Imlek je u vlasništvu englesko-holandskog investicionog fonda Salford, koji je kupovinom u privatizaciji zauzeo cak 60 odsto prerađivačkih kapaciteta mleka u Srbiji.

Nevena Veselinović, menadžerka za odnose sa javnošću "Imleka", rekla je za RSE da ta kompanija odbacuje optužbe da izaziva krizu radi eventualnog povećanja cene mleka, Ili bilo kojih drugih razloga.

"Nikome u lancu proizvodnje, niti jednom privrednom subjektu, ne ide u prilog da smanjuje, odnosno da ugrožava svoju profitabilnost time što će napraviti veštačku nestašicu mleka. To je, pored toga što je besmisleno, i nemoguće uraditi. Mi trenutno otkupljujemo sve raspoložive količine sirovog mleka od naših farmera, kojih ima nekoliko hiljada, i to je lako proverljiva informacija,"
navela je Veselinović.

Dokaz za tvrdnje da je nestašica izazvana, kaže ministar Dragin, Inspekcija Ministarstva poljoprivrede našla je prilikom kontrole u Imleku.

"Tada smo videli da veliki deo mleka odlazi u dugotrajne proizvode, odnosno u fermentisane proizvode. Jednostavno, na takav način mleko koje predaju poljoprivredni proizvođači ne završava kod krajnjeg kupca kao pasterizovano mleko. A to je ono mleko koje se najviše i koristi,"
kaže Dragin.

Nestašica do decembra?


Najveće mlekare u nestašici sirovo mleko uvoze, pa Imlek tako iz Bosne kupuje 800.000 litara mesečno. Ali država tvrdi da je to ucena domaćih farmera tako što se umesto njih nalazi jeftina zamena, pa je najavljena ubrzana isplata svih subvencija proizvođačima u Srbiji.

Edina Popov, predsednica Asocijacije potrošača Srbije, kaže da je odgovoronost za nestašicu mleka uglavnom na državi, jer smatra da je pomoć farmerima više nego nedovoljna:
Država zahteva od firmi da vode socijalnu politiku i da brinu o socijalno ugroženim potrošačima. To nije posao kompanija, već države, ocenjuje Edina Popov.

"Država zahteva od firmi da vode socijalnu politiku i da brinu o socijalno ugroženim potrošačima. To nije posao kompanija, već države. Izbegavajući da to jasno uradi, država u suštini održava status kvo, da bi ona mogla da određuje i položaj potrošaca i kompanija",
kaže ona.

Litar kratkotrajnog mleka u beogradskim trgovinama košta 60 dinara, što je oko 60 evrocenti, dok dugotrajno košta od 80 do 90 dinara.

Do tada, snalaze se i država, i kupci, i proizvođači.

"Veći deo izvoza smo preusmerili na domaće tržište kako bi zadovoljili potrebe naših potrošača, ali situacija je takva da i dalje beležimo smanjen priliv sirovog mleka. Samim tim imamo smanjenu isporuku mleka i mlečnih proizvoda na naše tržište. Trenutno, dnevno proizvodimo oko 100 tona svežeg mleka,"
navodi Veselinović.

Ako želi da se ovo reši, zaključuje Popov, koja predstavlja potrošace, država mora na tržiste da uvede pravila igre jednaka za sve:

"Ako država želi da štiti, zašto bi cenom mleka štitila srpske tajkune. Ali ima puno razloga da štiti nezaposlenog mladog čoveka sa dvoje dece, ili penzionera sa primanjima od 7.000 dinara,"
smatra Popov.

Prognoze govore da će nestašica mleka u Srbiji sigurno potrajati do decembra, ukoliko mlekarske kompanije i država uskoro ne pronađu rešenje.

Anketa


Dok se država i Imlek, koji od 14.000 kooperanata otkupljuje mleko i prerađuje ga u svojim fabrikama u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji, raspravljaju o odgovornosti za nestašicu, rafovi su uglavnom prazni. Ispred beogradskih prodavnica zatekli smo uglavnom razočarane kupce:

"Evo, jedva sam našla litar mleka. Pa šta da kažem za nestašicu, sve je to totalna glupost i nebuloza."
"Nema mleka, ima ga samo pre podne. Stvarno mi nije jasno otkud nestašica kada je mleko nedavno poskupelo. Strašno… Mleko baš treba svima, i deci i starijima."
"Moja deca su velika, tako da nam mleko ni ne treba. Sada je leto pa se snađemo, ima i voća i povrća."
"Pa valjda je sve ovo zato što država ne daje dovoljno novca proizvođačima. Nema para. Ili se daju tamo gde ne treba a ne seljacima."
"Ma, ako mi treba ceo Beograd ću prevrnuti, negde ću valjda da nađem litar mleka."
"Pa ja uzimam jogurt, a jogurta ima koliko hoćeš. Doduše, navikao sam da ga pravim sam, ali sada ne mogu jer nema mleka."
"Kada naletim na mleko ja uzmem po nekoliko litara, pa stavim u zamrzivač. Nekako moram uvek da ga imam u kući, pošto ne mogu da pijem kafu bez mleka."
XS
SM
MD
LG