Dostupni linkovi

Mladi poručuju: Nema budućnosti bez suočavanja s prošlošću


Ilustrativna fotografija

Suočavanje s prošlošću samo je jedna od tema kojima se bave mladi pravnici iz cijelog svijeta u sklopu Ljetne škole prava, koja se ovih dana održava u Sarajevu.

Suočavanje sa prošlošću u Bosni i Hercegovini pojam je koji se smatra igrom bez granica. U cijelu priču su umiješane još uvijek svježe emocije ljudi koji su proživjeli teške trenutke formiranja države. Ona na kraju nije ispala onakvom kakvu su je zamišljali.

Ključ njenog napretka je suočavanje sa prošlošću, smatra Goran Bubalo iz Mreže za izgradnju mira:

„Prije nego što se mi suočimo, prije nego što riješimo, prije nego što se dogovorimo o onome što je bilo i šta se desilo, mi ne možemo poći naprijed. Nažalost, imamo tri različite istorije. Mi učimo našu djecu da su oni tamo s druge strane pogrešni, da smo mi ispravni, da smo samo mi stradali. To je ogroman problem u današnjoj BiH.“

Politika ne ide prilog izgradnji mira u Bosni i Hercegovini, ali nije jedini krivac za dvadesetogodišnje tapkanje u mjestu. Bubalo dodaje:

„Imamo 13 ministarstava obrazovanja, imamo praktično tri različita curiculuma gdje nas uče potpuno različite stvari. Bez promjene obrazovanog sistema, ova država ne može poći naprijed.“

Martina Gornik
iz Hrvatske smatra da isključivo politika postavlja granice među narodima bivše Jugoslavije, pa tako i u Bosni i Hercegovini:

„Ja mislim da se ljudi razumiju, ali da je politika ta koja nam nameće neka mišljenja i koja nas spriječava da se taj proces pomirenja odvije - da se napokon kaže desilo se to i to, sa svih strana, da se utvrdi koja je povijest. Jer upoće nema koncezusa oko toga šta se točno desilo. Ja mislim da proces pomirenja što se tiče ljudi nema problema, ali politika je ta koja predstavlja problem.“

Ne žele u tri određene skupine

Višnja Sijerčić iz Srbije također problem vidi u nemogućnosti dogovora domaće političke elite:

„Meni koja dolazim iz Srbije - pratim vesti šta se dešava jer ipak ne živim ovde - dosta stvari deluju konfuzno, dosta mi deluje kao da ne postoji neki kontinuirani politički dijalog.“

Višnja smatra da se od mladih očekuju promjene i napredak:

„Ne možemo da gradimo budućnost dok se ne suočimo s onim što se desilo, dok ne prihvatimo to što se desilo i dok se ne izvinimo jedni drugima za ono što se dešavalo. Mislim da je na mlađim generacijama da to rade, pogotovo na generacijama koje nisu opterećene time da su učestvovale konkretno u ratnim sukobima. Mislim da su mlađe generacije te na kojima leže teret i odgovornost da grade mostove pomirenja i suživota u budućnosti.“

Mladi žele žele i čine promjene, kaže menadžerica projekta implementacije međunarodnog javnog prava i javnih politika Vallery Perry. No do čega ih to dovodi:

„Dosta ljudi, pogotovo mladih, iz mnogo razloga ne žele biti postavljene u ove tri skupine. Žele biti nešto drugo. Osjećaju da pripadaju možda nekim drugim skupinama, ili osjećaju pravo da žele biti jednostavno građani – ali Ustav im to ne dozvoljava. I mnogo zakona koji proizilaze iz Ustava čine da ove tri skupine ostavljaju mjesta još samo za jednu - grupu građana drugog reda.“

Novozelanđanka Claire Smith kaže kako situaciju u Bosni i Hercegovini, i generalno na Balkanu, smatra kaotičnom:

„Mislim da procesi kroz koje BiH prolazi nisu baša lagani i uspješni. Znam da su ljudi prilično frustrirani, ali u isto vrijeme moraju živjeti svoje živote. Moraju živjeti svoju svakodnevnicu. Mislim da je edukacija najbitnija stvar za prevazilaženje podjela u ovom društvu. Očito to je ovdje jako teško postići zbog načina na koji je osmišljena i struktuirana vlast - ali ako će išta pomoći prevazilaženju predrasuda, onda je to edukacija od rane dobi.“

Neuka generacija

Nažalost, i obrazovanje u Bosni i Hercegovini podređeno je politici podjela, konstatira Goran Bubalo:

„Pravimo neuku generaciju. Obrazovni sistem nas ne uči ničemu. Mladi ljudi koji će doći, koji će biti budući lideri ove zemlje, koji bi trebali da žive i iznesu život u ovoj zemlji, ključni problem je da su oni danas, pod uticajem roditelja, medija, političara, nacionalistički orijentirani.“

Marta Šćepanjik iz Poljske kaže da je ovakva situacija tipična za postkonfliktna društva:

„Mislim da je situacija prilično komplicirana i slična situacijama u drugim postkonfliktnim područjima. Nekada je potrebno samo vrijeme i izmjena generacija kako bi se omogućio život u miru. Političari igraju na kartu ljudskih emocija kako bi ostvarili svoje ciljeve. Mislim da to najviše otežava proces izgradnje mira i da zbog toga ljudi nisu sprmeni da se usaglase oko prošlosti - jer se ona konstantno koristi u trenutnoj politici.“

Svi sudionici ljetne škole su ocijenili da će im ova škola i boravak u glavnom bh. gradu pomoći u razbijanju predrasuda, ali i shvaćanju jednog društva koje je još uvijek opterećeno postkonfliktnim posljedicama.

  • Slika 16x9

    Ivana Bilić

    Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Na Radiju Slobodna Europa radi od prosinca 2013. godine kao novinar-reporter za radijski program i magazin TV Liberty.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG