Sa skupa u Vitezu mladi o tome kako je rat u Ukrajini produbio podjele u BiH

Ruska invazija na Ukrajinu, započeta prije tačno godinu dana, dodatno je podijelila već podijeljeno društvo u Bosni i Hercgovini (BiH), a Republika Srpska, jedan od dva bh. entiteta, i njeni političari, nalaze se "potpuno na strani agresora".

To kaže Vanja Šunjić, iz Doboja na sjeveru BiH. Ona je jedna od učesnica Festivala mira, koji je organizovan u u Vitezu u srednjoj BiH od 23. do 26. februara, dan uoči i dva dana nakon prve godišnjice rata koji je započela Rusija napadom na susjednu državu.

"Jako veliki problem je što se danas promoviše kultura neutralnosti, i stalna relativizacija tih stvari, ko je kome, šta, kako, zašto, a ljudi nekako nemaju hrabrosti, kapacitet ili dobru volju, zapravo dobru namjeru, da shvate da jedna velika imperija, vrši agresiju na jednu puno manju državu, puno slabijeg neprijatelja", ističe Vanja.

Dubina podjela u BiH dvadeset i tri godine nakon rata koji je odnio oko stotinu hiljada života, i danas je takva da je ova država globalno gledano po mnogim pokazateljima nedovoljno funkcionalna. Po međunarodnim ocjenama, i onima koje su iznesene u vrhu NATO, BiH je, uz Gruziju i Moldaviju, među državama koje su u zoni rizika po mir i stabilnost.

Generacije koje su stasale u postratnom periodu odrastaju u sjenci trauma kojima su svjedočili njihovi roditelji, a slike rata u Ukrajini, razaranja gradova, i zločina, u prvi plan su ponovo izvukle stare strahove.

BiH nekad, Ukrajina danas

Među njima je bila i studentkinja Ekonomskog fakulteta u Zenici, Elma Hasanspahić. Ona navodi da su građani BiH prije 30 godina bili u sličnoj situaciji kao Ukrajinci danas, i da mnogi iz BiH znaju šta znači biti izbjeglica.

"Mladi u BiH nose poruku mira, poštovanja, i međusobne kohezije sa mladima Ukrajine koji proživljavaju isto, jer nije lako biti mlada osoba, kojoj će se ukinuti djetinjstvo početkom rata, i gdje će sve dosadašnje normalne aktivnosti koje su imali preći u nešto sasvim neočekivano", kazala je Elma.

Ona zaključuje da "prihvatanje onoga što se desilo i sa jedne i sa druge strane pomaže da se gradi mir".

Kristina Gadže je novinarka i živi u Mostaru. I ona misli da se sa početkom ruske invazije na Ukrajinu prije godinu dana, mnogo ljudi iz BiH prisjetilo svojih ratnih trauma, te se "uključilo u pomoć" Ukrajincima.

"Bojim se da, jer je vrijeme prošlo, ta tematika više nije u prvom planu, i smatram da baš mi, aktivisti, mladi ljudi, trebamo o toj temi govoriti, ali sa oprezom i sa naglaskom na žrtve", kaže Kristina.

Devetnaestogodišnji Omar Zahirović iz Visokog, student žurnalistike i komunikologije na fakultetu u Sarajevu, rat u Ukrajini opisuje kao "nehumani i agresivni čin", ali misli da je pomoć Ukrajincima "jako važna u čitavoj priči".

"Od one materijalne, gdje mi možemo nešto donirati, do one medijske gdje mi možemo širiti sliku i svijest o tome, da zajedno pokušamo poslati energiju mira i spasenja tim narodima koji se danas bore za svoj život", smatra Omar.

Za Vanju Šunjić iz Doboja, ruska invazija na Ukrajinu dodatno je podijelila već podijeljeno društvo u BiH, te da je Republika Srpska, jedan od dva bh. entiteta, "potpuno na strani agresora".

"Jako veliki problem je što se danas promoviše kultura neutralnosti, i stalna relativizacija tih stvari, ko je kome, šta, kako, zašto, a ljudi nekako nemaju hrabrosti, kapacitet ili dobru volju, zapravo dobru namjeru, da shvate da jedna velika imperija, vrši agresiju na jednu puno manju državu, puno slabijeg neprijatelja", ističe Vanja.

'Sumnjamo da je mir koji živimo zapravo mir'

Mladi iz Bosne i Hercegovine se osvrću i na stanje u ovoj zemlji 30 godina nakon rata.

Omar objašnjava da o ratu u BiH zna koliko je učio u školi, i od ukućana, te smatra da sve porodice u BiH "ispredaju priče koje su jako teške i surove".

Istovremeno, Elma kaže da mladi u BiH koliko-toliko žive u miru, ali da su ograničeni ratnim sukobima koji su se desili prije njihovog rođenja.

Za mir je, smatra Elma, bitno "međusobno razumijevanje i poštovanje svih mladih ljudi"

"Mi živimo mir, iako smo pod uticajem prijašnjih dešavanja, koja su, vjerujem, ostavila duboke posljedice na naše roditelje koji su bili dio tog rata, ali čak i na nas, gdje se prenosi ta transgeneracijska trauma, mržnja i separacija među mladima u društvu", misli Elma.

Za Kristinu, uprkos resursima koji postoje na internetu i presudama međunarodnih sudova, mladima i dalje teško govoriti o ratnim temama.

"Smatram da je još u njihovim porodicama to tabu tema, i da na neki način, upravo zbog uključenosti njihovih roditelja u ratna dešavanja, i zbog stereotipa koje nose u lokalnim zajednicama, pogotov ako su to manje lokalne zajednice, tada nose teret sa sobom, i nije im lako početi istraživati kritički o tome", ocjenuje Kristina.

'Rat se nastavio drugim sredstvima'

Mir u BiH je samo prekid ratnog sukoba, ali se on nastavio nekim drugim sredstvima, "proizvodnjom" nacionalizma, revizijom istorije i uvođenjem obavezne vjeronauke u škole, ocjenjuje za RSE Vanja Šunjić.

"Generacije rođene za vrijeme i nakon rata, odnosno moje generacije, smatram da su mnogo radikalnije od ljudi koji su učestvovali u ratu", ističe Vanja.

Prema njenim riječima, takva interpretacija kreće od kuće, preko ulice i škole, pa mnogi mladi danas kroz nacionalizam traže opravdanje za prošlost, te stavljaju sebe i svoj narod u ulogu žrtve.

Ipak, od generacija rođenih nakon 2000. godine, odraslih na internetu, očekuje malo drugačiji obračun sa istorijom.

"Njihov život, percepcija identiteta i svega ostalog je puno globalnija, nisu vezani samo za etničko i nacionalno, kako su učene moje generacije, i duboko vjerujem da će ti ljudi donijeti neki novi mir svima nama i da će oni biti ti koji će konačno rasčistiti sa tom ratnom prošlošću sa kojom svi živimo već 30 godina", optimistična je Vanja.

Očuvanje mira kroz umjetnost, različitosti i ljudska prava

Cilj festivala koji se održava u srednjoj BiH je da fokusiranjem na umjetnost, različitosti i ljudska prava, očuvaju mir, kako su naveli organizatori.

Na panel diskusijama u sklopu festivala, raspravlja se, između ostalog, o miru, slobodi, pitanjima identiteta, jezika i obrazovanja.

Biće organizovane projekcije dokumentarnih filmova, dodijeljene nagrade za moralnu hrabrost, te predstavljen obrazovni program "Na marginama" koji ukazuje na negativne stereotipe o romskoj zajednici u BiH.

U planu je obilazak i odavanje počasti svim civilnim žrtvama rata u Žepču (takođe u srednjoj BiH), na jedinstvenom spomeniku koji, kako navode organizatori, "definiše dostojanstvo, međusobno poštovanje i razumijevanje stradanja svih građana".

Organizator festivala je Centar za postkonfliktna istraživanja i multimedijalna platforma Balkan Diskurs.