Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Još raditi na pravima manjina u obje države


Sastanak Mješovitog međuvladinog odbora održanog u Beogradu u oktobru 2009, foto: Vesna Anđić
U Zagrebu je održan sastanak Mješovitog međuvladinog odbora za provedbu Sporazuma između Hrvatske i Srbije o zaštiti prava manjina. Upozoreno je na još uvijek prisutan govor mržnje u medijima i na internetskim portalima u obje države te otvorena pitanja na području informiranja, obrazovanja i predstavljenosti manjina na državnoj razini.

Na samom početku zagrebačkog sastanka Mješovitog odbora, supresjedatelj sa srpske strane Janko Veselinović izrazio je određenu zabrinutost najnovijim izmjenama hrvatskog Ustava i Ustavnog Zakona o nacionalnim manjinama, koje su usvojene u Hrvatskom Saboru.

„Svakako je to jedan pomak, kada je u pitanju regulisanje pravnog položaja Srpskog nacionalnog vijeća i kad je u pitanju mogućnost da Srbi u Hrvatskoj, na nekim narednim izborima, možda, steknu mogućnost da imaju i više od tri mandata. Međutim, dodaje Veselinović, i dalje će Vijeće opština, koje bi trebalo da bude garant i zaštita nekih elementarnih manjinskih prava u Hrvatskoj, imati pravno neregulisan status i mi moramo izraziti zabrinutost delom jučerašnjih odluka“, rekao je Veselinović.

Riječ je o Zajedničkom Vijeću Općina koje obuhvaća općine s većinskim srpskim stanovništvom u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, uspostavljenom još po Erdutskom sporazumu. Vlada je predložila da i ono dobije funkciju koordinacije i pravni status u Ustavnom Zakonu, ali se
Na posljednjem sastanku Međuvladinog mješovitog Odbora u Beogradu poseban je naglasak stavljen na primjenu Sporazuma u elementarnim manjinskim pravima na obrazovanje i informiranje na vlastitom jeziku i pismu.
usprotivila opozicija u Saboru, uključujući SDP i Hrvatsku narodnu stranku, obrazlažući to "interesima manjninske političke elite", pa je Vlada odustala, ali uz obvezu da do 30. srpnja ipak riješi status i financiranje ZVO-a. Državni tajnik za politička pitanja hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović:

„Mislim da se radi o kompromisnom rješenju kojeg su, na kraju, svi prihvatili, a mislim da je najvažnije da su ga prihvatili i predstavnici manjina, uključujući i predstavnike Samostalne demokratske srpske stranke“, kazao je, uz ostalo, Božinović.

Saborski zastupnik iz redova srpske manjine u Hrvatskoj Ratko Gajica bio je suzdržan kod glasanja, no, kaže da nije zabrinut, a usvojene ustavne promjene smatra pomakom u položaju manjina u Hrvatskoj:

„Pretpostavljam da je gospodin Veselinović izrekao tu zabrinutost u dobroj vjeri, na bazi dojma koji je sam stekao. Ja ću iznijeti moj dojam i reći da su se jučer (srijeda) u Hrvatskom Saboru čula izvjesna sučeljavanja među zastupnicima, ali to me sve skupa ne brine, možda me više ohrabruje. Kad bih rekao da sam zabrinut, onda bih morao priznati da su usvojene Ustavne promjene 'korak natrag', a čini mi se da to nije korak natrag“, kazao je Gajica.

Ne želimo vući paralele koja prava ostvaruju Srbi u Hrvatskoj, a koja Hrvati u Srbiji, činjenica jest da se standardi zaštite manjina podižu u obje zemlje, ali, činjenica je, i da je još puno pitanja 'zaleđeno', istakao je Veselinović.

Na posljednjem sastanku Međuvladinog mješovitog Odbora u Beogradu poseban je naglasak stavljen na primjenu Sporazuma u elementarnim manjinskim pravima na obrazovanje i informiranje na vlastitom jeziku i pismu. Veselinović kaže kako je u Srbiji, što se informiranja tiče, taj dio sporazuma ispunjen.

„Na Radio-televiziji Vojvodine, od 1. marta, uspostavljeno je informisanje na jeziku hrvatske manjine i svakodnevno idu vesti na hrvatskom jeziku, formiran je i deo redakcije koji prati položaj hrvatske manjine, čak su, iz redova hrvatske manjine, imenovani i zamjenici urednika. S druge strane, u Hrvatskoj, taj dio preporuke nije ispoštovan. Na Hrvatskoj televiziji, naglašava Veselinović, još uvek nema ni programa niti redakcije na srpskom jeziku.“

O istom pitanju hrvatski supresjedatelj Mješovitog odbora, Petar Barišić kaže:

„Pa, evo, i tu je jedno različito gledanje. Naime, srpska strana sva manjinska pitanja potiskuje na regionalnu razinu, na pokrajinu Vojvodinu, dok se u Hrvatskoj to odvija na državnoj razini. Što se tiče informiranja, priznaje Barišić, oni jesu ustrojili redakciju na hrvatskom jeziku na novosadskoj Radio-televiziji, međutim, ekipiranost i opremljenost te redakcije, po meni je još uvijek je upitna. A, evo, ja mogu konkretno otvoriti 'zaleđeno' pitanje predstavljanja Hrvata u Republici Srbiji na parlamentarnoj razini. To je čak i u Sporazumu potpisano, ali se na tom planu ništa ne događa i mi ćemo, u ovim razgovorima, probati potaknuti dobru volju s druge strane pa da i Srbija ispoštuje to pravo Hrvata na direktnu zastupljenost u Skupštini Srbije.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG