Mjere štednje: Razumni rezovi ili marketinški potez

Rebalans budžeta crnogorske Vlade sadrži niz mjera štednje. Plan podrazumijeva brojne restrikcije za budžetske korisnike, ali i nove takse za građane. Reakcije su različite, ali se može reći da značajan dio javnosti ima ozbiljne rezerve.

"Rebalans budžeta koji Vlada danas usvaja predviđa niz restriktivnih mjera", potvrđeno je za RSE u Ministarstvu finansija.

Smanjiće se ukupna sredstva za zarade za sedam odsto, a za toliko će biti smanjene i zarade funkcionera kao i troškovi, naknade i zarade zaposlenih u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Smanjiće se broj savjetodavnih tijela i radnih timova čiji članovi primaju mjesečne naknade, a za petinu će se skresati i dnevnice za putovanja u inostranstvo.

Pored kresanja korisnika budžetskog novca, na udaru će biti i građani koji će plaćati fiksnu naknadu od po jednog eura za svaki mobilni telefon, kablovski prijemnik i električno brojilo. Iako su, u prethodnom periodu već donošene odluke o restriktivnijem korišćenju službenih automobila, Vlada, navodno, namjerava da uvede nova ograničenja.

"Od tih mjera razumno djeluju one koje se tiču smanjenja naknada vladinima funkcionerima za aktivnosti u nekim mnogobrojinim odborima, komisijama koji su u stvari samo izmišljeni u stvari samo zbog toga da bi državni i partijski funkcioneri udvostručili ili utrostručili svoju zaradu. Smanjenje plata državnim činovnicima i administraciji, profesorima i ljekarima neće donijeti ništa dobro ni sa aspekta uštede u državnom budžetu ni sa aspekta javne potrošnje koja je u ovom trenutku ekonomske krize koja hara Crnom Gorom možda važnija od državnih finansija", ocjenjuje urednik ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor Zoran Radulović.

Tri ravni

U Uniji slobodnih sindikata nijesu zadovoljni Vladinim planom. Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević nedvosmisleno iskazuje protivljenje kresanju plata.

"To što su oni najavili to je više marketinški potez jer smanjenje plata ministrima po 7 posto a njih je 15 posto, sve su to mala sredstva koja ni izbliza ne mogu da utiču na popravljanje budžeta. Što se tiče smanjenja plata u javnom sektoru mi smo izričito protiv", kazao je Pavićević.

"Ako će predložene mjere spasiti budžet ja ih podržavam, ali nisam siguran koliko smanjivanje dnevnica, plata funkcionera i ostalih plata u javnom sektoru doprinijeti punijem budžetu", rekao je član skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije i budžet iz opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković i dodao:

"Treba otpustiti nepotrebno zaposlene u javnoj administraciji, naročito one koji su zaposleni zbog rodbinskih i partijskih veza i time značajno rasteretiti budžetska sredstva, a najviše rezultata bi dalo to da tajkuni i vlastodršci u Crnoj Gori, koji su u vrijeme privatizacije za sebe prigrabili ogromna sredstva i iznijeli ih vani po raznim egzotičnim ostrvima i stranim bankama, da se ta sredstva vrate i stave u funkciju razvoja države".

Crnogorska Vlada je, redefinišući odnose sa Centralnoevropskom aluminijumskom kompanijom ruskog oligarha Olega Deripaske koja gazduje podgoričkim Kombinatom aluminijuma, 2009. godine pristala da bude žirant KAP-u za kredite vrijedne 132 miliona eura. Pošto Rusi sada ne otplaćuju rate, na građane pada dug, sa kamatama, vrijedan 170 miliona eura.

Vlada se do sada, sa ovim problemom suočavala tako što je, da bi vraćala postojeće, pravila nove dugove. Međutim, stalno pozajmljivanje novca u inostranstvu, restrikcije budžeta i novi nameti gradjana ne mogu pokrenuti privredu i povećanjem bruto domaćeg proizvoda amortizovati učešće javnog duga u BDP-u. Vlada do sada nije prezentovala ni najgrublju skicu ekonomskih mjera koji bi mogli pokrenuti posrnulu privredu duboko pogodjenu teškom nelikvidnošću.

Novinar Monitora Zoran Radulović se slaže sa ocjenom koja govori o Vladinoj inertnosti i volji da problemu pristupa u dvije ravni: nova zaduženja i kresanje javne potrošnje.

"Postoji i treća ravan. Prema nekim nezvaničnim informacijama državi se duguje oko 180 miliona eura na ime raznih poreza i dažbina i gro toga novca duguju, pa slobodno možemo reći kućni prijatelji ljudi iz sadašnje i prethodne izvršne vlasti. Oni uporno od crnogorske javnosti pokušavaju da sakriju i postojanje tog duga i posebno imena dužnika. Dok jednim tajkunima pokrivamo dugove drugim tajkunima opraštamo dugove a niko na svijetu elementarno razuman i ekonomski potkovan ne može objasniti kakvu to korist država Crna Gora ima i od jednih i od drugih", kaže Radulović.