Dostupni linkovi

Reakcije na jačanje srpskih institucija na Kosovu


Francuski vojnik u sastavu KFOR-a patrolira na mostu u Mitrovici, 9. decembar 2007. godine.
Francuski vojnik u sastavu KFOR-a patrolira na mostu u Mitrovici, 9. decembar 2007. godine.

Mnogi kosovski Srbi očekuju da Kosovo ne proglasi nezavisnost i da Beograd nastavi da se brine za srpsko stanovništvo.

Predstavnici kosovskih Srba izjavili su da jačanje institucija Srbije u srpskim sredinama na Kosovu, u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti, nije u suprotnosti sa Rezolucijom 12 44 Savetu bezbednosti UN. Međutim, povodom takve najave reakcije se na Kosovu nastavljaju. Šef UNMIK-a je ponovio da će od Njujorka i Kontakt grupe zatražiti smernice kako da se ponaša prema činu koji kako je rekao krši Rezoluciju 12 44. Istovremeno, predsednik Fatmir Sejdiu je izjavio da se radi o provokaciji i zatražio od međunarodne zajednice da spreči namere Srbije.
Mnogi kosovski Srbi očekuju da Kosovo ne proglasi nezavisnost i da Beograd nastavi da se brine za srpsko stanovništvo. Srbin iz Čaglavice, sela kod Prištine, kaže da ne bi voleo da Kosovo bude nezavisno.
“Za nas je opredeljenje, i dalje mislimo da je država Srbija ovde zastupljena i mislim da je to i naše pravo po svim mogućim konvencijama.”
Ovakva očekivanja su po svemu sudeći i deo plana Vlade Srbije u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Ministar za Kosovo Slobodan Samardžić je izjavio da će se u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti, u srpskim sredinama na Kosovu stvoriti kako je rekao potpuni institucionalni paralelizam. Prema njegovim rečima, kancelarija ministarstva za Kosovo, koja je otvorena u Mitrovici, biće centar srpskih institucija na Kosovu.
Srpski lideri očekuju da se nastavi funkcinisanje srpskih institucija na Kosovu. Nebojša Jović, iz Srpskog nacionalnog veća severnog Kosova, SNV, kaze da prisustvo Srbije biti pojačano a saradnja intenzivirana.
“Ja mislim da nema ničega spornog i da je jedna najnormalnija reakcija države Srbije da otvori kancelariju. Sto se tice nekih nelagodnosti ili izjava da to nije baš uz puno poštovanje rezolucije od zvaničnika UNMIK-a, mislim da ništa normalnije nema s obzirom da je gospodin Samardžić naglasio da ukoliko Albanci proglase nezavisnost da će Srbija maksmlano pojačati institucionalizaciju na Kosovu odnosno na delu Srbije.”
Međutim, otaranje kancelarije Ministarstva Vlade Srbije na Kosovu naišlo je na protivljenje UNMIK-a i kosovskih institucija. Šef UNMIK-a Joakim Riker je kazao da će o tome konsultatovati Ujedinjene nacije.
“UNMIK smatra da otvaranje kancelarije u Mitrovici nije u skladu sa zakonima Kosova i time je u suprotnosti sa Rezolucijom 12 44. Mi ćemo sada zatražiti od Njujorka smernice a konsultovaćemo i Kontakt grupu”, kazao je Riker.
Sa Rikerom se složio i predsednik Fatmir Sejdiu, nazvavši potez Beograda provokacijom:
“Izrazio sam svoju zabrinutost i smatram da je potrebno doneti određene odluke. Ovakva provokacija ne sme da na Kosovu stvori nenormalnost”, kazao je Sejdiu.
Školstvo, zdravstvo i pošta u srpskim enklavama su institucije koje podržava Vlada Srbije. Nastavak njihovog rada ili uspostavljanje dodatnih ovlaštenja, prema oceni Jovića nije u suprotnosti sa Rezolucijom 12 44 SBUN o Kosovu. On ističe da je upravo mogućnost proglašenja nezavisnosti kršenje međunarodnog prava.
“Uvek smo poštovali Rezoluciju od 1999. do danas, i ukoliko dođe do proglašenja nezavisnog Kosova mi ćemo i dalje poštovati rezoluciju koja kaže da je Kosovo sastavni deo SRJ, odnoso Srbije. Ne vidim ništa protivpravno, protivno rezoluciji, dok sa druge straga nedovoljno pažnju posvećuju protivpravnim merama koje bi Albanci povukli.”
Međutim, kosovski predsednik kaže da ništa neće sprečiti nezavisnost Kosova.

“Srbija je oduvek želela da odugovlači proces, ali za nas je najvažnije da održimo sadašnju dinamiku i da nezavisnost postane realnost,” rekao je Sejdiu.

Za Jakšića su primedbe UNMIK-a smešne

Za Marka Jakšića, člana beogradskog tima koji je učestvovao u pregovorima o kosovskom statusu, ocene UNMIK-a da je otvaranje Kancelarije Vlade Srbije u Kosovskoj Mitrovici kršenje Rezolucije 12 44, su smešne i čudne uz obrazloženje da se ta ista rezolucija ne ispunjava u najvećem delu:

“Nema standarda, više od 200 hiljada Srba se nije vratilo, i dalje nema slobode kretanja, ali na žalost to za UNMIK nije problem. Za UNMIK je problem nastavak institucija države Srbije jel zaboga, ja to pretpostavljam, to može sutra da smeta stvaranju još jedne albanske države na Balkanu. I pre svega mislim da je to glavni razlog zbog čega se, da narodski kažem, UNMIK duri.”

Slobodan Samardžić, februar 2006.

Potpuni institucionalni paralelizam najavio je srpski ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova a koji bi trajao do trenutka kada bi ponovo moralo da se traži obostrano prihvatljivo rešenje kosovskog statusa. Medjutim, ova strategija Vlade Srbije za Stevana Lilića, profesora na Pravnom fakultetu i predsednika organizacije Pravnici za demokratiju
je pre deo problema nego rešenja i on dodaje da tako nešto teško ne može biti rešivo dok se ne postigne razumna komunikacija izmedju Beograda i Prištine:

“Ovaj pristup bio bi održiv u nekoj ranijoj fazi, medjutim čini mi se da je u ovoj fazi to na neki način kontraproduktivno, da su ciljevi prilično nerealni i posmatrano sa pravne tačke gledišta oni ne dopinose stabilizaciji. S druge strane imamo nešto što se zove realnost što sve više poprima maha, naročito u redovima Evropske unije i zapadnih sila, pre svega SAD u pogledu priznavanja nezavisnosti Kosova. Sa pravne tačke gledišta formiranje tih paralelnih institucija u suštini ide protiv Rezolucije 12 44, ono u šta se Beograd poziva kao svoj suštinski pravni i politički osnov.”

Pitanje je i kako bi u slučaju nezavisnoti Kosova funkcionisao sistem paralenih, odnosno institucija Srbije. Marko Jakić, predsednik Zajednice srpskih opština na Kosovu:

“Na Kosovu postoje srpske škole koje su negde još od Sv. Save napravljene, znači koje su stare više od 700 – 800 godina. I sada nazivati srpske škole, srpske bolnice paralelnim institucijama, mislim da je to van svake logike imajući u vidu da nešto što postoji na Kosovu, postoji vekovima. Da je po Rezoluciji 12 44 Kosovo deo države Srbije i prema tome nužno je da one opstanu na tom prostoru.”

Medjutim, iako medju analitičarima u Beogradu nema spora da je stvaranje paralenih institucija na Kosovu kršenje Rezolucije 12 144 pojedini od njih, i pored reagovanja UNMIK-a, ipak procenjuju da će se institucije koje se budu uspostavljale u severnom delu Kosova više ili manje tolerisati. Profesor Vatroslav Vekarić iz Centra za strategijske studije:


“Ne mislim da će to biti neki veći problem. Naravno osnovni problem će biti vezan za status i sve posledice toga ali institucije čiji je cilj da pomognu, da podrže tamošnje srpsko stanovništvo biće po mom mišljenju prihvaćene kao neka vrsta prećutne kompenzacije koja će se tolerisati.”

I Jelena Milić iz Foruma za medjunarodne odnose ne veruje da će UNMIK osim formalnih primedbi ili eventulanih opstrukcija u radu biti u stanju da bilo šta tu mnogo uradi i podseća da paralelne institucije na severu Kosova postoje sve vreme:

“Bez obzira kako će se formalno nazvati budući status Kosova, ja mislim da će ta jedna faktička podela, i činjenica da je sever intenzivno naslonjen na Srbiju, ostati kao bitna karakteristika koja će odrediti funkcionisanje Kosova u budućnosti. Medjutim, ono što je bitnije za sam povod otvaranja ove kancelarije jesu ogromna budžetska sredstva koja su alocirana da bi se izgradile kuće za raseljena lica i ja moram priznati da ne mogu da vidim nešto preterano loše u tome da se taj plan jednostavno sprovede jer zaista mislim da su ljudi koji žive u enklavama ispod Ibra u mnogo goroj situaciji od onih koji žive na severu i da su u stvari delimično taoci Srba sa severa Kosova.”

XS
SM
MD
LG