Dostupni linkovi

Ruski izbori, evropske ideje i budućnost Kosova


Belgium -- EU flag in front of the Berlaymont building, Brussels, 22May2006

Nakon neuspjeha posljednjih pregovora očito je da ne postoji kompromisno rješenje za Kosovo, no međunarodna zajednica u rukavu ima neke solucije koje bi trebale sačuvati regiju od bilo kakve destabilizacije, smatra Antonio Missiroli, direktor istraživanja u Evropskom političkom centru u Bruxellesu.

10.12 predstavnici Evropske unije, SAD i Rusije, poznatiji kao međunardona trojka podnijeti će izvještaj glavnom tajniku UN Ban Ki moonu o tome gdje su stigli sa pitanjem statusa Kosova nakon što je Ahtisarijev plan o nadziranoj nezavinsoti Kosova propao u Vijeću sigurnosti zahvaljujući prijetnji Moskve da će staviti veto. Proteklih mjeseci trojka je držala sastanke, razgovarala a potom svoj izvještaj predstavile i u Beogradu i Prištini, kako bi se obje prijestolnice pripremile za ono što će slijediti nakon 10. prosinca smatra Missiroli.
"To znači da će 10. ili 11. prosinca biti objavljena jedna vrsta deklaracije, najvjerojatnije u Prištini. To ne mora značiti da će to biti deklaracija o nezavisnosti. Naime, 10. decembra ministri vanjskih poslova se sastaju u Bruxellesu i vjerujem da će se voditi vrlo žive konzultacije medju Evropljanima, i tek će tada biti jasnije što zapravo smjera međunarodna zajednica i da li je moguće naći neko kompromisno rješenje, ili je kompromis već potrošena stvar. Do sada su vođeni brojni razgovori kako bi se usaglasile neke opcije, dogovorili mogući scenariji za mjesece koji dolaze. Sve ipak nije bilo beskorisno i mislim da tek treba vidjeti što će se događati u prvim tjednima decembra."
Ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov situaciju nakon propasti austrijskih razgovora nazvao je prilično alarmantnom. Što bi Moskva mogla sada učiti, i što bi to trebalo biti kompromisno rješenje o kojim Rusija govori, pitali smo Antonia Missirolija.
"To što su se u nedjelju održali izbori za Dumu svakako je otežalo stvari, posebno za dogovor o nekom komprimisnom rješenju koje podržava Rusija. Mislim da bi se za bilo kakvo rješenje možda mogli čekati i predsjednički izbori u Rusiji koji su planirani za mart 2008. Ali da se ne zavaramo, to će odugovlačiti proces rješenja kosovskog pitanja, ali kompromisno rješenje se ipak čini nemogućim. Istina, postoje i druga rješenja koje bi mogla ponuditi međunarodna zajednica . Jedno rješenje je takozvana dirigirana tranzicija do nezavisnosti. Moglo bi se raditi i o deklaraciji o nezavisnosti, ali ona ne bi bila preko noći i proglašena, već u razdoblju od nekoliko mjeseci . Za to vrijeme bi se međunarodna zajednica mogla za takav scenario pripremiti . Ja bih rekao da Priština ipak nema interes da unilateralno proglasi nezavisnost jer bi mogla ostati usamljena i bez ikakve mogućnosti međunarodnog priznanaja nezavisnosti od strane najvažnijih partnera. Vjerujem i da je i Priština sklona ideji o jednoj vrsti dirigirane tranzicije prije nezavisnosti.."
Ideje o podjeli Kosova na albanski i srpski dio se ponovno čuju, barata se i sa mogućnosti etničkog čišćenja srpske zajednice na Kosovu. Da li bi se tako nešto moglo dogoditi?
"Sa time se nikako ne mogu složiti. Nazočnost međunarodne zajednice biti će vrlo jaka u Mitrovici i u području oko Mitrovice i oni će se dobro pripremiti i organizirati kako bi spriječili da se tako nešto dogodi. To što se sada barata takvim tvrdnjama može biti sastavni dio taktičke igre koja se vodi, ali mislim da bi i sa time trebalo prestati u interesu općeg dobra."
Zapadni analitičari ističu da je status quo na Kosovu neodrživ, ali jednako upozoravaju na posljedice koje bi pitanje Kosova moglo imati po prilike u regiji. Sličnog je mišljenja i Missiroli.
"Mislim da su svi svijesni takozvanog domino efekta koji bi se na Balkanu mogao dogoditi u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, zato svi upravo to žele spriječiti. Ja bih rekao da je Republika Srpska pokušavala ucjenjivati međunarodnu zajednicu po sistemu ako Kosovo postane nezavisno i mi smo spremni na sličan korak. Dalje, jednostrano proglašenje nezavisnosti bi se moglo odraziti i na unutarnje jednistvo Makedonije. Međunarodnoj zajednici je to naravno vrlo jasno i ona na terenu pokušava spriječiti dezintegracijske procese koji bi za posljedicu mogli imati i nasilje. No, malo je vjerojatno da bi se moglo raditi o nasilju širokih razmjera, ali bi moglo biti slučajeva izoliranog nasilja, pogotovo u određenim zajednicama.."
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG