Dostupni linkovi

Festival 'Mirëdita, dobar dan' uz policijsko obezbeđenje


'Mirëdita, dobar dan' peti put u Beogradu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:46 0:00

"Mirëdita, dobar dan" peti put u Beogradu

Peti festival kosovske kulture u Beogradu "Mirdita, dobar dan", (Mirëdita, dobar dan) počeo je večeras (30. maja) u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u centru glavnog grada Srbije. Učesnike i goste na prvoj večeri festivala obezbeđivale su policijske snage, koje su sprečile demonstrante Srpske radikalne stranke (SRS) i njihove simpatizere da dođu do mesta manifestacije u Birčaninovoj ulici.

„Malo sam zabrinut večeras“, rekao je u svom obraćanju na otvaranju prve večeri festivala, koji će trajati do 2. maja, predstavnik organizacije „Integra“ iz Prištine Kuštrim Kolići.

„Zabrinut sam zato što pre pet godina kada smo započeli sa ovim festivalom, verovali smo da će atmosfera do danas biti opuštenija. Ali kao što možete videti to nije slučaj. Verovali smo da ovo može biti festival za građane i da će građani dolaziti, ali sada vidimo da političari dolaze takođe i da oni podižu tenzije. Tokom ovih pet godina videli smo da su neki političari protiv festivala, a danas su nas i pripadnici policijskih snaga zaustavili i neki od njih su imali agresivan pristup prema nama na granici. To je razlog moje zabrinutosti. Zato što smo nekada imali podršku policije tokom festivala. Sada oni se pojavljuju kao faktor poteškoće", kazao je Kolići.

„Ovo je način da se vrši normalizacija odnosa između Srbije i Kosova. Njeno spuštanje na nivo običnih ljudi“, kazala je Sofija Todorović, predstavnica nevladine organizacije Inicijativa mladih iz Beograda.

Podsetila je da festival „Mirdita, dobar dan“ ima pre svega svrhu da podstakne kulturnu razmenu između Kosova i Srbije, te da stvori prostor za upoznavanje mladih ljudi, jačanje veza koje zbog okolnosti sa obe strane skoro da ne postoje.

„Sve pretnje koje su upućene ove godine i sve što se o festivalu moglo čuti u medijima u Srbiji ni na koji način neće ugroziti poruku festivala, niti njegovu misiju. To misija je da će i nakon ovog petog po redu festivala, biti uspostavljeno mnogo novih kontakata među ljudima“, poručila je Todorović.

Artan Hasani, kompozitor i pijanista iz Prištine, rekao je za RSE, da je u Beograd doputovao po drugi put u životu i to posle dvadeset godina. Seća se da je pre dve decnije došao u ovaj grad kako bi kupio sintisajzer. Pošto ga nije pronašao, u glavnom gradu Srbije je prenoćio, a instrument je dobio dan kasnije iz Novog Sada.

Nada se da će mu se uskoro pružiti prilika da goste upravo iz Novog Sada, ugosti na Kosovu:

„Uskoro će biti održan internacionalni festival horova u Prištini. Verujem da će na njemu učestvovati i jedan hor iz Novog Sada. Siguran sam da neće imati ovakvih problema jer ljudi na Kosovu misle na budućnost.“, kaže Hasani.

„Ovo je normalna sradnja. A sve što se oko ovoga događa je nenormalno“, kazala je direktorka CZKD Borka Pavićević okupljenima, dok se u dvorištu Centra, koji je osnovala pre više od dvadeset godina, mogao čuti eho skandiranja neznatno udaljenih radikalskih demonstranata.

Borki Pavićević su organizatori festivala uručili nagradu zahvalnosti zbog podrške koju im pruža godinama unazad
Borki Pavićević su organizatori festivala uručili nagradu zahvalnosti zbog podrške koju im pruža godinama unazad

„S jedne strane ljudi zagovaraju pomirenje, pristanak na realnost, politički dijalog, a sa druge strane, da se vlast ne ponaša tako kako se ponaša ni ovi tamo ovo ne bi radili. Ovaj skup je protiv predrasuda, protiv propagande, protiv stečenih uverenja i fabrikovanih o svima nama koji zapravo sarađujemo i živimo normalno“, kazala je Pavićević kojoj je su organizatori festivala uručili nagradu zahvalnosti zbog podrške koju im pruža godinama unazad i zahvaljući čemu je ova manifestacija stekla epitet - tradicionalni.

Šešelj najavio posetu Đinđićevim ubicama

Pristalice i članovi SRS, predvođeni svojim liderom osuđenikom za ratne zločine, Vojislavom Šešeljem završili su dvočasovni protest održan na mestu gde ih je policija zaustavila tokom šetnje od obližnjeg hrama Svetog Save, a pedesetak metara od zgrade CZKD-a.

Radikali sprečeni da priđu festivalu ‘Mirdita’
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Nakon sat vremena provedenih na mitingu Šešelj je pozvao okupljene da se raziđu, te im saopštio da će sutra u zatvoru "Zabela" kod Požarevca posetiti Milorada Ulemeka Legiju, nekadašnjeg komandanta rasformirane Jedinice za specijalne operacije ("Crvene beretke"), koji je 2009. godine osuđen na 40 godina zatvora za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića.

Dan kasnije, naveo je Šešelj, u istom zatvoru, 80 kilometara zapadno od Beograda, posetiće Zvezdana Jovanovića, koji je snajperskim hicima ubio Đinđića marta 2003. godine.

Pozdravljen aplauzima okupljenih Šešelj je ovu dvojicu zločinaca nazvao "srpskim junacima".

Radikalski miting završen je tačno u 19,30, za kada je bio najavljen početak manifestacije "Mirdita, dobar dan".

Dočekan povicima "Vojo Srbine" Šešelj je inače došao na miting sat vremena pre njegovog završetka. Okupljenima se najpre obratio preko megafona optužujući organizatore festivala "Mirdita, dobar dan" da su izdajnici i upućujući im pretnje poput one da za njih "neće biti mesta u Beogradu".

Šešelj je nešto kasnije seo na stolicu koja je za njega bila postavljena ispred policijskog kordona. Time se ponovila slika od pre tri nedelje kada su na sličan način radikali demonstrirali u selu Jarak, odmah pored mesta Hrtkovci, u kome je Šešelj 1992. godine počinio ratni zločin pozivajući na proterivanje lokalnih Hrvata, kako je utvrdio Mehanizam koji je nasledio rad Tribunala u Hagu. Šešelju tada nije uspelo da organizuje miting u samim Hrtkovcima, 70 kilometara od Beograda.

Na samom početku protesa, r​adikali su sa svećama u rukama ušli pod krov oko 600 metara od CZKD-a udaljenog hrama Svetog Save čime je, kako su saopštili, zvanično počeo njihov protest. Organizovan je uprkos zabrani održavanja skupova tokom trajanja "Mirdita, dobar dan" manifestacije, koju je izrekla policija Srbije. Pošto su napustili crkvu, stotinak demonstranata se uputilo ka prostorijama CZKD-a, da bi uskoro bili zaustavljeni od strane policijskog kordona.

Učesnici protesta skandirali su "Idite na Kosovo", "Kosovo", kao i uvredljive poruke predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, nosili su prepoznatljive zastave SRS i emitovali nacionalističke i četničke pesme.

Policajcima se obratio narodni poslanik SRS Miljan Damnjanović koji ih je putem megafona pozvao da "zajedno oteraju" učesnike festivala sa Kosova, te da tako, kako se izrazio zaštite Ustav Srbije. Dogodio se i manji incident kada je deo radikala uvredama i psovkama reagovao na pojavljivanje organizatora festivala koje se ugledali na drugoj strani policijskog kordona.

Šešeljevci se protive održavanju manifestacije “Mirdita, dobar dan” jer kako kažu, na tom skupu se Kosovo tretira kao nezavisna država, čime se, navode, krši Ustav Srbije.

Protestu se priključio i desničarski i neparlamentarni Srpski sabor Zavetnici, organizacija koja je u martu prekinula projekciju filma "Kosovo. Nazdravlje! Gezuar!" u beogradskom Domu omladine. Tokom protesta viđena je jedna zastava ove organizacije, te nekoliko pripadnika desničarkse "Srbske akcije", poznate po akcijama za rehabilitaciju kolaboracioniste, predsednika srpske vlade u vreme nacističke okupacije, Milana Nedića.

Policijske snage kod CZKD
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:19 0:00

Inače, Vojislav Šešelj u Skupštini Srbije, od kada su se na vanrednim izborima 24. aprila 2016. godine vratili u Parlament, predvodi grupu od 22 narodna poslanika.

Novembra 2014. Šešelj je posle jedanest godina provedenih u iza rešetaka, pušten iz haškog pritvora, kako je objašnjeno, zbog zdravstvenog stanja.

Ovo je drugi put da se nalazi u epicentru kriznih događaja, sa pretnjom od izbijanja nasilja. Prethodno, to se dogodilo 6. maja kada je pokušao da organizuje miting u Hrtkovcima.

Haradinaj: Ometanje slobode kretanja

Kosovski premijer Ramuš Haradinaj osudio je pretres koji su srpske vlasti sprovele nad kosovskim umetnicima koji su se uputili za Beograd na festival “Merdita, dobar dan”.

“Ometnjom slobodnog kretanja ljudi i ideja, Srbija minira normalizaciju odnosa sa Kosovom, što je u suprotnosti sa evropskim vrednostima”, napisao je Haradinaj na Fejsbuku.

Naime, kosovskoj umetnici Eljizi Hodža (Eliza Hoxha) nije je dozvoljeno da prenese tri fotografije na kojima su prikazane zastave Kosova i Albanije, poster na kojima se vidi natpis UCK (Oslobodilačka vojska Kosova), a koje su trebale da budu deo izložbe u Beogradu. Radovi su ostavljeni na granici.

Haradinaj navodi da srpske vlasti koje zaustavljaju kosovske umetnike na granici, umetnike koji su pozvani na festival, narušava i tu malu mogućnost uspostavljanja normalne komunikacije sa Kosovom.

Njegov zamenik Enver Hodžaj zatražio je od srpske vlade da odmah prekine sa maltretiranjem kosovskih građana, “u suprotnom ćemo uvesti recipročne mere”, napisao je on na Tviteru.

“Odnosi ne mogu da budu normalni ukoliko oni zabranjuju umetnicima da učestvuju na izložbama”, dodao je.

Desničarski performans

U utorak uveče, performans, kako su opisali svoju akciju, povodom ovog sada već tradicionalnog godišnjeg festivala održale su takođe opozicione stranke Demokratska stranka Srbije i pokret Dveri. Okupili su se ispred Doma omladine u centru Beograda. Kako su objasnili danas se nisu priključili radikalima, strahujući da bi njihov protest mogao da izazove nasilje.

Protesni performans desničarskih partija zbog festivala 'Mirdita'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:47 0:00

Festival "Mirdita, dobar dan!", na kom se promoviše savremena kulturna scena Prištine, u Beogradu se održava peti put za redom, a u više navrata pokušale su da ga spreče desničarske grupe. Prošle godine zabeleženo je više incidenata. Tada je svoj prvobitno najavljeni dolazak otkazala i nekadašnja kosovska predsednica Atifete Jahjaga, zbog, kako je objasnila, toga što joj vlasti u Beogradu nisu osigurale obezbeđenje.

Festival ove godine traje od 30. maja do 2. juna, a biće otvoren projekcijom filma Martesa (Brak). Inspiracija za ovu manifestaciju je Bekim Fehmiu, kako navodi Inicijativa mladih za ljudska prava, albanski, kosovski, beogradski, jugoslovenski i svetski glumac - simbol zajedničke prošlosti. Fehmiu, etnički Albanac, je veći deo svog života proveo u Beogradu gde je i preminuo 2010. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG