Zemlje Eurozone potvrdile su nove uslove za pomoć Kipru i objavile da Evropa ne želi dati Kipru više od već odobrenih 10 milijardi eura pomoći.
Na sastanku u Dablinu, ministri finansija zone 17 zemalja koje koiste euro su se saglasili o planu koji "zadovoljava parametre i ključne ciljeve" utvrđene krajem marta, rekao je šef eurogrupe Jeren Dijselblem.
Nekoliko parlamenata do kraja aprila tek treba da odluči o toj pomoći, među njima i njemački, a Nikozija bi nakon toga u maju mogla dobiti prvu novčanu tranšu što će joj omogućiti da isplati plate u državnom sektoru.
Iako se ekonomska situacija pogoršala posljednjih sedmica, Kipar će morati platiti vrlo visoku cijenu za zajam od 10 milijardi eura koji su mu obećali donatori - EU i MMF, prenosi AFP. Devet milijardi treba da dođe iz sigurnosnog fonda eurozone, a od jedna milijarda od MMF-a.
Kipar, kojeg je u Dablinu predstavljao novi ministar finansija Haris Georgijadis, na kraju će morati da sam sebi negdje nađe 13 milijardi eura pomoći, što je šest milijardi više nego što je prvobitno planirano.
Veći dio te sume trebao bi biti obezbijeđen kroz restrukturiranje bankarskog sektora, što obuhvata odricanje povjerilaca, oporezivanjem uloga preduzeća i pojedinaca u bankama većih od 100.000 eura. Ta nova mjera obezbijedila bi 10,6 milijardi eura, ali je vrlo sporna jer je to prvi put da bi ulagači u bankama bili silom uključeni u plan pomoći eurozone.
Portparol Vlade Kipra Hristos Stilijanidis najvio je da neće biti drugih, dodatnih mjera na uloge u kiparskim bankama.
"Procjena Evropske komisije ne ukazuje na bilo koji način da će dokapitalizacija biti nametnuta bankama ili da će biti neke nove takse na uloge", rekao je on novinarima u Nikoziji.
Pored ove glavne mjere, Kipar mora provesti i privatizaciju u vrijednosti najmanje milijardu eura. Planirano je i povećanje naplate poreza za 600 miliona eura i prodaja
viška rezervi zlata za 400 miliona.
"Kipar će nesumnjivo biti u nevolji", priznao je šef eurozone Jeren Dijselblem.
Evropski komesar za ekonomska pitanja Oli Ren je čak pomenuo mogući pad od 15 posto kiparskog bruto društvenog prihoda ove godine, pa i 2014-te.
Imajući u vidu tu sumornu sliku, Evropska komisija je obećala da će podržati Kipar čiji je predsjednik Nikos Anastasijadis u petak zatražio "dodatnu pomoć" Evropljana, ali ne za još novca, nego za podršku "radne grupe" Evropske komisije na Kipru.
Ministara finansija eurozone su takođe odlučili da Irskoj i Portugalu za sedam godina produže rok otplate kredita, kako bi mogli vratiti novac uzet od drugih međunarodnih kreditora za izlazak iz krize.
EU i MMF su odobrile zajmove Irskoj 2010. godine, a Portugalu 2011. godine.
Sav novac za Irsku biće isplaćen do kraja ove, a za Portugal do kraja 2014. godine. Produženje roka vraćanja duga za još sedam godina posebno je važno za Portugal, koji preduzima značajne mjere štednje kako bi smanjio javni dug.
Na sastanku u Dablinu, ministri finansija zone 17 zemalja koje koiste euro su se saglasili o planu koji "zadovoljava parametre i ključne ciljeve" utvrđene krajem marta, rekao je šef eurogrupe Jeren Dijselblem.
Nekoliko parlamenata do kraja aprila tek treba da odluči o toj pomoći, među njima i njemački, a Nikozija bi nakon toga u maju mogla dobiti prvu novčanu tranšu što će joj omogućiti da isplati plate u državnom sektoru.
Iako se ekonomska situacija pogoršala posljednjih sedmica, Kipar će morati platiti vrlo visoku cijenu za zajam od 10 milijardi eura koji su mu obećali donatori - EU i MMF, prenosi AFP. Devet milijardi treba da dođe iz sigurnosnog fonda eurozone, a od jedna milijarda od MMF-a.
Kipar, kojeg je u Dablinu predstavljao novi ministar finansija Haris Georgijadis, na kraju će morati da sam sebi negdje nađe 13 milijardi eura pomoći, što je šest milijardi više nego što je prvobitno planirano.
Veći dio te sume trebao bi biti obezbijeđen kroz restrukturiranje bankarskog sektora, što obuhvata odricanje povjerilaca, oporezivanjem uloga preduzeća i pojedinaca u bankama većih od 100.000 eura. Ta nova mjera obezbijedila bi 10,6 milijardi eura, ali je vrlo sporna jer je to prvi put da bi ulagači u bankama bili silom uključeni u plan pomoći eurozone.
Portparol Vlade Kipra Hristos Stilijanidis najvio je da neće biti drugih, dodatnih mjera na uloge u kiparskim bankama.
"Procjena Evropske komisije ne ukazuje na bilo koji način da će dokapitalizacija biti nametnuta bankama ili da će biti neke nove takse na uloge", rekao je on novinarima u Nikoziji.
Pored ove glavne mjere, Kipar mora provesti i privatizaciju u vrijednosti najmanje milijardu eura. Planirano je i povećanje naplate poreza za 600 miliona eura i prodaja
viška rezervi zlata za 400 miliona.
"Kipar će nesumnjivo biti u nevolji", priznao je šef eurozone Jeren Dijselblem.
Evropski komesar za ekonomska pitanja Oli Ren je čak pomenuo mogući pad od 15 posto kiparskog bruto društvenog prihoda ove godine, pa i 2014-te.
Imajući u vidu tu sumornu sliku, Evropska komisija je obećala da će podržati Kipar čiji je predsjednik Nikos Anastasijadis u petak zatražio "dodatnu pomoć" Evropljana, ali ne za još novca, nego za podršku "radne grupe" Evropske komisije na Kipru.
Ministara finansija eurozone su takođe odlučili da Irskoj i Portugalu za sedam godina produže rok otplate kredita, kako bi mogli vratiti novac uzet od drugih međunarodnih kreditora za izlazak iz krize.
EU i MMF su odobrile zajmove Irskoj 2010. godine, a Portugalu 2011. godine.
Sav novac za Irsku biće isplaćen do kraja ove, a za Portugal do kraja 2014. godine. Produženje roka vraćanja duga za još sedam godina posebno je važno za Portugal, koji preduzima značajne mjere štednje kako bi smanjio javni dug.
