Dostupni linkovi

Sporni konkurs Ministarstva kulture Srbije: Knjige bez prevoda


U izdavaštvu nije ništa novo postojanje više prevoda istog dela
U izdavaštvu nije ništa novo postojanje više prevoda istog dela

Književnostima malih zemalja, u koje spada i Srbija, nije lako da se probiju na globalo literarno tržište. Otuda je neshvatljivo što je Ministarstvo kulture Srbije odbilo da sufinansira prevođenje i promociju nekoliko dela savremenih srpskih pisaca, za šta je konkurisala britanska izdavačka kuća.

Suzan Kertis (Susan Curtis), direktorka britanske izdavačke kuće „Istrosbooks“, ne krije nezadovoljstvo što na konkursu Ministarstva kulture Srbije za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2017. godini, nije prošao projekat prevođenja tri knjige savremenih srpskih autora.

Do sada smo dobijali pomoć od srpskog Ministarstva kulture, što je omogućilo izdavanje ’Vašarskog mađioničara’ Jelene Lengold, ’Ježeve kućice’ Branka Ćopića i ’Velikog rata’ Aleksandra Gatalice“, podseća Susan Kertis, dodajući da odbijanje Ministarstva čudi tim više što je prošle godine „Istrosbooks“ počeo blisko da sarađuje sa etabliranom britanskom izdavačkom kućom „Piter Oven“ (Peter Owen), iza koje je više od šezdeset godina iskustva i prevedena dela devet laureata Nobelove nagrade za književnost.

Zajednički naše dve kuće rade na projektu ’Svetska serija’ (World Series), u kojem se fokusiramo na književnost jedne zemlje. Pokrenuli smo ga u jesen prošle godine izabranim delima slovenačkih autora, trenutno promovišemo ’špansku sezonu’, a onda bi došla na red srpska književna promocija", kaže Susan Kertis.

Predvideli smo da septembar ove godine bude posvećen srpskoj literaturi i za tu priliku odabrane su knjige ’Kuća sećanja i zaborava’ Filipa Davida, ’Tragična sudbina Morica Tota’ Dane Todorović i „Strah i njegov sluga“ Mirjane Novaković“, kaže Susan Kertis.

Ona precizira da to znači da bi u okviru „Svetske serije: Srbija“, ta tri srpska romana trebalo da istovremeno budu plasirana na britansko i američko tržište, što se do sada nikada nije desilo, a po svoj prilici i neće. Suvišno je reći da bi izdavanje ovih knjiga pratila obimna PR kampanja i čitava serija promotivnih događaja širom Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država.

Na upit Radija Slobodna Evropa zašto projekat britanskog izdavača nije podržan, Ministarstvo kulture nas je uputilo na Sašu Radojičića, predsednika nezavisne komisije koja je odlučivala u pomenutom konkursu.

Ministarstvo smatra da je dovoljan jedan prevod knjige Filipa Davida (na fotografiji) na engleski
Ministarstvo smatra da je dovoljan jedan prevod knjige Filipa Davida (na fotografiji) na engleski

O tome zašto nije sufinansiran prevod Davidove knjige „Knjiga sećanja i zaborava“, Radojičić za RSE kaže:

Prevod te knjige istog prevodioca već je podržan 2015. godine, tako da mislim da nema potrebe da se podržava isti prevod dva puta. Ne znam da li je to engleski izdavač znao ili nije znao, ali to jednostavno nije bila praksa“, navodi Radojičić.

Suzan Kertis kaže da su za tu činjenicu znali, ali da su oni jasno naznačili da žele novi prevod knjige i da trenutno prevodilac Kristina Pribićević Zorić radi na novom prevodu Davidove knjige. Naglašava da u izdavaštvu nije ništa novo postojanje više prevoda istog dela i podseća:

To je već davno uhodana praksa. Servantesova dela, primerice, objavljena su u četrnaest prevoda“.

Odluku da se ne podrži prevođenje dela „Tragična sudbina Morica Tota“ Dane Todorović, predsednik Komisije Saša Radojičić ovako obrazlaže:

Nismo smatrali da je to toliko značajna knjiga. Moguće je da smo pogrešili, kritičarski uglovi i vrednovanja su različiti, pa sad – eto, nama na dušu.“

Šteta je, naglašava Suzan Kertis, što je mogućnost da promovišemo srpsku književnu scenu ostala uskraćena za novčanu pomoć institucije koja bi prva trebalo da je podrži: Ministarstva kulture Republike Srbije.

Zgrada Ministarstva kulture Srbije
Zgrada Ministarstva kulture Srbije

Saša Radojičić, međutim, kaže da je konkurs Ministarstva kulture nije bio za podršku promotivnih književnih događaja u inostranstvu. Saglasan je, međutim, sa tim da bi, osim prevođenja, trebalo podržati i promociju srpske književnosti u svetu.

Bilo bi dobro da imamo jedan takav konkurs i da imamo neki Centar za knjigu koji bi se bavio tim poslovima, ali ovaj konkurs je bio strikno za podršku prevođenju.“

Poslenici i institucije u Srbiji su, čini se, nedovoljno zainteresovani za predstavljanje kulture i literature svoje zemlje u inostranstvu. Uprkos tome što su svesni toga da bez izdanja knjiga srpskih autora na engleskom jeziku i njihove promocije na tom govornom području nema internacionalnog prohoda i proboja srpske književnosti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG