Dostupni linkovi

Milić: Dobitnici globalizacije su i zemlje i narodi


Goran Milić, novinar tokom predavanja u Sarajevu, 18. april 2011.
Goran Milić, novinar tokom predavanja u Sarajevu, 18. april 2011.
Novinar i publicista Goran Milić nedavno je studentima sarajevskog Univerziteta govorio o tome šta je donijela globalizacija u savremenom svijetu, uz pitanje: ko su dobitnici a ko gubitnici?

Na taj način, prenio je svoje utiske sa brojnih putovanja po svijetu, analizirajući gdje je mjesto Bosne i Hercegovine u savremenim trendovima.

Goran Milić, koji odnedavno živi u Sarajevu radi poslovnog angažmana, predavanjem „Globalizacija i novi svijet - dobitnici i gubitnici“ želio je na neki način razbiti stereotipe o procesu globalizacije o kojem se toliko puno priča.

Materijalni uspjeh, u globalizaciji, smatra se rješenjem svih problema. No, za Milića, dobitak globalizacije ipak je nešto drugo:

Razvijene zemlje su one gdje je dužnost čovjeka pred Bogom osigurati prvo vlastitu starost, a djeci – ne auto, i ne stan, nego dobro školovanje. To su zemlje koje u redu čekaju na jedan fenig.


„Dobitnici su zemlje i narodi – pa možda čak i u nekom vjerskom smislu, to ima veze s odgojem – one zemlje gdje mladi i gdje djeca idu ranije iz roditeljskog doma i preuzimaju ranije odgovornost. Uz sav rizik, to su zemlje gdje je dužnost čovjeka pred Bogom osigurati prvo vlastitu starost, a djeci – ne auto, i ne stan, nego dobro školovanje. To su zemlje koje u redu čekaju na jedan fenig kusura jer ga smatraju kako otprilike u ovim našim zemljama mi smatramo hljeb, kruh. Nitko od nas, ni poslije velike svadbe, neće baciti komad kruha. Taj komad kruha ima neku simboliku. Mi ne volimo vidjeti komad kruha na ulici.“

Milić je također kazao da ga je za ovo predavanje posebno inspirirao termin „pigs“ koji upotrebljavaju ekonomisti i činovnici u Bruxellesu:

„Danas svi znaju engleski – 'pigs' znači svinje. A 'svinje' su Portugal, Irska, Grčka i Španjolska! Dakle, takve zemlje – Portugal – koji je otkrio pola svijeta, jedna Grčka koja je kolijevka demokracije, jedna Španjolska koja ima Velaskeza, koja ima Goju, koja ima čudo od povijesti i kulture, jedna Irska koja ima Šoa, Džojsa i U2 – dakle, oni su 'pigs!'“


Šta je to cilj boljeg života?

Mjesto Bosne i Hercegovine u procesu globalizacije je na niskoj razini - zbog ratne prošlosti, ustroja države, niskog nacionalnog dohotka. No, i to treba promatrati iz drugačijeg ugla, kaže Milić:

Goran Milić, novinar tokom predavanja u Sarajevu, 18. april 2011.
„Ako je nacionalni dohodak Bosne i Hercegovine – ne znam točno, ali mislim da je negdje oko pet-šest hiljada dolara po glavi stanovnika – zna li itko zemlju od pet-šest hiljada dolara u svijetu i Evropi gdje se živi bolje nego u Bosni i Hercegovini po kvaliteti života?! 46 posto Nijemaca ima svoj stan. Kod nas je katastrofa ako ga nemate. Ja sam se izliječio od tog kompleksa. Ustvari, kad sam razmislio – u svom životu sam samo tri godine bio vlasnik stana, a 37 godina svoje radne karijere bio sam podstanar. I ustvari – šta je to? Ti, kad si vlasnik stana, to je dobro, sigurnost je tu. Ali, s druge strane – ti si talac svoje nekretnine, ti se nećeš pomaknuti sto kilometara dalje gdje je bolji posao, gdje uopće ima posla. Ti ćeš sjediti u svom stanu.“


U svemu ovome može se postaviti pitanje - što je to cilj boljeg života? U medijima se uglavnom može čuti kako su to rast društvenog proizvoda, zaposlenost i obrazovanje.

„Sve je to Irska imala. Irska je bila zemlja znanja, daleko, daleko više nego što će Bosna i Hercegovina postati u idućih petnaest godina. 'Učite engleski!'. Pa svi Irci govore engleski. 'Nemojte imati korupcije!'. Ne znam da u Irskoj ima neke korupcije. 'Nemojte preveliku administraciju, nemojte sto ministara!'. Ne znam da u Irskoj ima sto ministara. 'Nemojte sva jaja u istu korpu! Nemojte se samo vezati za Evropsku uniju i susjede!'. Pa, evo, Irska ima četvrtinu razmjene sa Amerikom, pa ništa ne pomaže. I sad - Bosna i Hercegovina je dužna pet milijardi eura na približno isti broj stanovnika kao Irska, a Irskoj treba za jednu godinu sto milijardi da se iščupa iz belaja. To su neke stvari o kojima ovdje pričam i to sam htio prenijeti", rekao je Milić.

Materijalni uspjeh kakav, na primjer, ima Norveška, stalno se nameće kao rješenje svih problema. Ali, bilo bi pogubno radi toga odbaciti naše običaje, našu kulturu, da ne bismo postali jako nesretni, dodaje Milić.

Na vratima Evrope


Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
XS
SM
MD
LG