Hrvatska politička javnost pozitivno ocjenjuje posjetu premijera Zorana Milanovića Srbiji od srijede. Neki analitičari kažu da je najvažniji sam susret, a ne je li što i dogovoreno, dok drugi naglašavaju potrebu pragmatičnog pristupa.
Hrvatski premijer Zoran Milanović izrazio je zadovoljstvo posjetom Beogradu.
„Išao sam u Beograd jer je bilo krajnje vrijeme da prekinemo taj zid šutnje. Kako je do njega došlo i kako je nastao, to me nije zanimalo. Moj posao i naš posao je da rušimo zidove tamo gdje ih možemo srušiti, bez obzira tko ih je izgradio. U interesu mira i stabilnosti te poslovnom interesu naših tvrtki idemo gdje god možemo, na istok, zapad, sjever i jug, sasvim svejedno, razgovaramo s kim god možemo razgovarati. Jer to je jedini način“, kazao je Milanović.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je povodom posjete ocijenila da je riječ o dobrom, racionalnom i korisnom pomaku u odnosima. Ona očekuje nastavak kontakata na ministarskoj razini, jer je sa svojim srbijanskim kolegom dogovorila da će u veljači razgovarati o prekograničnim projektima koje bi se moglo financirati iz europskih fondova.
„To je nešto što je vrlo konkretno, što je pozitivno, što ljudi apsolutno osjete u svojoj svakodnevici i što apsolutno povećava kvalitetu života ljudima s jedne i druge strane granice. Mi smo u procesu identificiranja tih projekata, i oni su sa srpske strane. Pogledat ćemo što ima i izabrat ćemo. To je dobro, korisno i moguće i to je dobra poruka. To nije kontroverzno, što znači da možemo graditi dobru atmosferu, unutar koje onda možemo lakše rješavati i osjetljivija pitanja“, smatra Vesna Pusić.
Opozicija, koja je podržala Milanovićev odlazak u Beograd, upozorava međutim da su problemi dijagnosticirani, ali da nije ponuđeno nikakvo rješenje za njih. Član Predsjedništva oporbenog HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković ne slaže se međutim sa ocjenom predsjednika srpske Vlade Ivice Dačića kako su hrvatsko-srpski odnosi ključni za stabilnost regije.
„Za stabilnost regije najvažnije je širenje euroatlantskih integracija, dakle NATO-a i Europske unije. Srbija nikako da to shvati i prihvati i pokušava unijeti nekakva svoja pravila igre. Mislim da je važno da oni iskreno prihvate europske vrijednosti, i onda će svima na prostoru jugoistoka Europe biti lakše“, kaže Jandroković.
I predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj zadovoljni su posjetom. Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac pozdravlja što se u sklopu tema vezanih uz ratno nasljeđe razgovaralo i o povratku izbjeglih Srba:
„Nema nikakvog opravdanja da zbog političkih odnosa između dviju vlada ta pitanja stoje. To moraju biti prioriteti, kao što moraju biti prioriteti sudbine nestalih lica, bilo s hrvatske, bilo sa srpske strane.“
I analitičari pozdravljaju susret Milanović – Dačić, svako sa svojim argumentima. Dok umirovljeni profesor političke filozofije Žarko Puhovski kaže kako je najvažnije da su se susreli, a da je mnogo manje važno jesu li išta dogovorili, profesorica Lidija Čehulić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti naglašava potrebu pragmatičnog pristupa:
„Ono što je potrebno naglasiti je upravo ova funkcionalna regionalna suradnja. Dakle, ne smijemo zaboraviti sve ono što je otvoreno, što je teško – kako za Hrvatsku, tako i za Srbiju, i za građane koji su osjetili bolne posljedice rata, ali treba se fokusirati na ono što možemo sada rješavati, a to je gospodarska, kulturna, obrazovna suradnja. To je način kako možemo naprijed, to je način kako će se mijenjati javno mnijenje i u Srbiji i onaj dio javnog mnijenja u Hrvatskoj koji se još teško suočava s posljedicama rata.“
Hrvatski premijer Zoran Milanović izrazio je zadovoljstvo posjetom Beogradu.
„Išao sam u Beograd jer je bilo krajnje vrijeme da prekinemo taj zid šutnje. Kako je do njega došlo i kako je nastao, to me nije zanimalo. Moj posao i naš posao je da rušimo zidove tamo gdje ih možemo srušiti, bez obzira tko ih je izgradio. U interesu mira i stabilnosti te poslovnom interesu naših tvrtki idemo gdje god možemo, na istok, zapad, sjever i jug, sasvim svejedno, razgovaramo s kim god možemo razgovarati. Jer to je jedini način“, kazao je Milanović.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je povodom posjete ocijenila da je riječ o dobrom, racionalnom i korisnom pomaku u odnosima. Ona očekuje nastavak kontakata na ministarskoj razini, jer je sa svojim srbijanskim kolegom dogovorila da će u veljači razgovarati o prekograničnim projektima koje bi se moglo financirati iz europskih fondova.
„To je nešto što je vrlo konkretno, što je pozitivno, što ljudi apsolutno osjete u svojoj svakodnevici i što apsolutno povećava kvalitetu života ljudima s jedne i druge strane granice. Mi smo u procesu identificiranja tih projekata, i oni su sa srpske strane. Pogledat ćemo što ima i izabrat ćemo. To je dobro, korisno i moguće i to je dobra poruka. To nije kontroverzno, što znači da možemo graditi dobru atmosferu, unutar koje onda možemo lakše rješavati i osjetljivija pitanja“, smatra Vesna Pusić.
Opozicija, koja je podržala Milanovićev odlazak u Beograd, upozorava međutim da su problemi dijagnosticirani, ali da nije ponuđeno nikakvo rješenje za njih. Član Predsjedništva oporbenog HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković ne slaže se međutim sa ocjenom predsjednika srpske Vlade Ivice Dačića kako su hrvatsko-srpski odnosi ključni za stabilnost regije.
„Za stabilnost regije najvažnije je širenje euroatlantskih integracija, dakle NATO-a i Europske unije. Srbija nikako da to shvati i prihvati i pokušava unijeti nekakva svoja pravila igre. Mislim da je važno da oni iskreno prihvate europske vrijednosti, i onda će svima na prostoru jugoistoka Europe biti lakše“, kaže Jandroković.
I predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj zadovoljni su posjetom. Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac pozdravlja što se u sklopu tema vezanih uz ratno nasljeđe razgovaralo i o povratku izbjeglih Srba:
„Nema nikakvog opravdanja da zbog političkih odnosa između dviju vlada ta pitanja stoje. To moraju biti prioriteti, kao što moraju biti prioriteti sudbine nestalih lica, bilo s hrvatske, bilo sa srpske strane.“
I analitičari pozdravljaju susret Milanović – Dačić, svako sa svojim argumentima. Dok umirovljeni profesor političke filozofije Žarko Puhovski kaže kako je najvažnije da su se susreli, a da je mnogo manje važno jesu li išta dogovorili, profesorica Lidija Čehulić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti naglašava potrebu pragmatičnog pristupa:
„Ono što je potrebno naglasiti je upravo ova funkcionalna regionalna suradnja. Dakle, ne smijemo zaboraviti sve ono što je otvoreno, što je teško – kako za Hrvatsku, tako i za Srbiju, i za građane koji su osjetili bolne posljedice rata, ali treba se fokusirati na ono što možemo sada rješavati, a to je gospodarska, kulturna, obrazovna suradnja. To je način kako možemo naprijed, to je način kako će se mijenjati javno mnijenje i u Srbiji i onaj dio javnog mnijenja u Hrvatskoj koji se još teško suočava s posljedicama rata.“
