Predsednik Hrvatske Zoran Milanović poništio je odluke o oduzimanju odlikovanja i čina osumnjičenom za ratne zločine Branimiru Glavašu, objavljeno je u Narodnim novinama 28. maja.
Kako podseća N1, sedam odlikovanja i čin generala bojnika Glavašu je 2010. oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović.
Kako se navodi u obrazloženju odluke objavljene u Narodnim novinama, ona je u skladu s odlukama Ustavnog suda iz 2015. i Vrhovnog suda iz 2016, kojima je ukinuta osuđujuća presuda Glavašu zbog koje su mu ta odlikovanja bila oduzeta.
Odluka je doneta na predlog Državnog poverenstva za odlikovanja i priznanja.
Documenta: Porodice žrtava zaslužuju objašnjenje
Međutim, kako je saopštila nevladina udruga Documenta, odluka nije primerena ni etički prihvatljiva.
"Iako je zakonita odluka nije primjerena, jer su činjenice o počinjenim zločinima sudski utvrđene van razumne sumnje, a veći dio osuđenih već je izdržao kazne. (...) Procesne pogreške i neučinkovitost pravosuđa u suđenju prvi put započetom davne 2007. godine, ne bi smjele biti razlog za svojevrsnu rehabilitaciju optuženog za ratne zločine, posebno dok je sudski postupak još u tijeku", saopšteno je iz udruge koja se bavi suočavanjem sa prošlošću.
Dodaje se da zabrinjava da je predsednik mogao odlučiti drugačije jer je, po odredbama Zakona o odlikovanjima i priznanjima, mogao oduzeti odlikovanja nezavisno o postojanju pravosnažne presude.
"Iznenađuje i da je odluka objavljena u Narodnim novinama, bez dodatnog obraćanja javnosti u kom se moglo iskazati razumijevanje za žrtve ratnih zločina počinjenih u Osijeku i njihove obitelji. Oni čekaju pravdu gotovo trideset godina i zaslužili su objašnjenje razloga za odluku o povratu odlikovanja", podsetili su iz Documente.
Za šta je bio osuđen Glavaš?
Zbog ratnog zločina protiv civila u Osijeku 1991. Branimir Glavaš, jedan od osnivača Hrvatske demkratske zajednice (HDZ), bio je pravosnažno osuđen na osam godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta, kao i prvostepena od deset godina, a predmet vraćen na novo suđenje Županijskom sudu u Zagrebu.
Reč je o slučajevima koji su javnosti poznati kao "Garaža" i "Selotejp" u kojima se Glavaš po komandnoj odgovornosti tereti za ubistva više civila, od kojih su neki bačeni u reku Dravu vezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta.
Ustavni sud je početkom 2015. godine ukinuo pravosnažnu presudu Vrhovnog suda iz 2010. godine kojom je Glavaš osuđen na osam godina zatvora i predmet vratio na novo sudjenje.
U obrazloženju te odluke navedeno je da je Vrhovni sud pogrešio kad je na zločine počinjene posle medjunarodnog priznanja Hrvatske primenjivao odredbe Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba.
Protiv Glavaša je tada ostala na snazi prvostepena presuda od deset godina zatvora. Vrhovni sud je 2016. godine poništio tu prvostepenu presudu zagrebačkog Županijskog suda zbog bitnih povreda krivičnog postupka i slučaj vratio na novo suđenje.
Do odluke Ustavnog suda 2015. godine, Glavaš je više od pet godina proveo u zatvoru u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, u koju je pobegao uoči izricanja prvostepene presude u Hrvatskoj i čije državljanstvo ima uz hrvatsko.
Na odluku je reagovao i sam Glavaš, koji je na svom profilu na Facebooku napisao je: “Hvala Bogu da imamo predsjednika koji poštuje Ustav, zakone RH i i sudske prakse, a ne kao ona ‘kokoš’ koja je, nakon što je izgubila predsjedničke izbore, pokazala srednji ‘prst’ cijeloj naciji.”
Glavaš je pred predsedničke izbore 2020. godine dao podršku Zoranu Milanoviću, podseća N1.
Milanović na udaru kritika
Hrvatski predsednik našao se na udaru kritika aktivista za ljudska prava zbog napada na nekadašnji Haški sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, kada je ocenio da je presuda haškom osuđeniku i zapovedniku HVO-a (Hrvatsko vijeće obrane) Tihomiru Blaškiću bila politička.
Blaškić je zbog ratnih zločina u BiH bio osuđen na 45 godina zatvora, ali je u drugostepenoj presudi odbačeno 16 od 19 tačaka optužnice pa je osuđen na devet godina zatvora.
Takođe je bio kritikovan zbog odlikovanja brigade HVO koja je učestvovala u akciji „Oluja“ i Specijalne jedinice MUP-a samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HR HB).
