Žene mijenjaju tok migracija u Evropi i Centralnoj Aziji, pokazuje novi izvještaj UN Women prema kojem žene sada čine 54 posto svih migranata.
Danas više od 13 miliona žena rođenih u Evropi i Centralnoj Aziji1 živi u inostranstvu, navodi se u izvještaju "Žene u pokretu u Evropi i Centralnoj Aziji: Komparativna analiza dinamike mješovitih migracija, strukturnih ograničenja i puteva".
Nalazi izvještaja pokazuju da žene sve više migriraju samostalno u potrazi za obrazovanjem, pristojnim poslom, sigurnošću i ekonomskim prilikama, umjesto da prate članove porodice, što označava fundamentalnu transformaciju u migracijama u cijeloj regiji.
Regionalna direktorica UN Women za Evropu i Centralnu Aziju Belén Sanz Luque kaže da su se migracije ranije posmatrale kao rodno neutralnim i da ovaj izvještaj pokazuje drugačiju sliku.
"Širom Evrope i Centralne Azije, žene sve više oblikuju migracije kao studentice, radnice, njegovateljice, poduzetnice, izbjeglice i liderice u zajednici. Ponekad je migracija bijeg od sukoba, nasilja ili katastrofe. Ponekad je to putovanje ka obrazovanju, pristojnom radu i prilikama," kaže Sanz Luque.
Dodaje i da bez obzira na razlog, žene zaslužuju migracijske puteve koji su sigurni, bazirani na pravima i koji odgovaraju njihovoj stvarnosti.
"Migracija ima lice žene. Vrijeme je da to vidimo", dodaje regionalna direktorica UN Women.
Još od 1990. navode iz UN Women, više od polovine emigranata sa Zapadnog Balkana su bile žene.
Detaljnije, žene sve češće migriraju zbog obrazovanja i zaposlenja. Više od polovine studenata u inostranstvu porijeklom sa Zapadnog Balkana i Turske su žene.
Ipak, izvještaj navodi, obrazovane migrantkinje često imaju problema da nađu posao u skladu sa svojim kvalifikacijama.
Skoro 45 posto migrantkinja iz Sjeverne Makedonije, 50 posto iz Albanije i 55 posto sa Kosova su prekvalificirane za posao koji obavljaju.
Migracije u Evropi oblikovane su i konfliktom. Od 2022. do 2024. godine žene su bile među 56 posto migranata koji stižu iz Ukrajine.
"Unutar Ukrajine, gotovo 60 posto interno raseljenih domaćinstava vode žene, što odražava nesrazmjeran utjecaj rata na živote i egzistenciju žena," navodi se u saopštenju UN Women.
Trgovina ljudima ostaje prikrivena kriza, dodaju. U 2022. godini žene i djevojčice bile su među 74 posto žrtava trgovine ljudima u Albaniji, 93 posto na Kosovu i 81 posto u Crnoj Gori.
Promjenjivi obrasci migracija odvijaju se u kontekstu rata u Ukrajini, geopolitičkih pomjeranja na Južnom Kavkazu, neriješenih postkonfliktnih dinamika na Zapadnom Balkanu i pojačavanja klimatskih pritisaka, uključujući poplave, suše, zemljotrese, nestašicu vode i ekstremne vrućine.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričaj mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.