Tog 31. januara 1994. godine prvi put se oglasila Radio Slobodna Evropa za Balkan. Uz dvadeseti rođendan prva čestitka stigla nam je od Stipe Mesića, bivšeg predsjednika Hrvatske.
Dvadeset godina u radu bilo koje institucije ili medija, povod je da se razmisli o "slavljeniku", o tome zašto je osnovan, kako je radio i što je postigao. Slavljenik o kojem govorim je Program na južnoslavenskim jezicima Radija slobodna Evropa što je počeo s emitiranjem prije puna dva desetljeća. Pokrenuti takav program u ono vrijeme bilo je svakako hrabro, baš kao što je bilo hrabro i surađivati s njime, pri čemu ne mislim na povremene goste među kojima sam dosta često bio i ja, nego na novinare koji su za taj program radili.
Već i samo ime pod kojim je program krenuo, naime Program na južnoslavenskim jezicima, bilo je svojevrsni izazov tadašnjim gospodarima rata i mira na jugoistoku Evrope. Ime je na određeni način sugeriralo zajedništvo, a od toga se tada - na izmaku ratova u kojima se raspala Jugoslavije - bježalo kao što vrag bježi od tamjana. Drugi je izazov bio sastav redakcije. Bili su tu novinari, redom odbačeni od novih režima, neki i javno proglašeni neprijateljima države, ili članovima medijske pete kolone, novinari upravo iz država čiji su narodi praktično do jučer ratovali. I sada se pojavi program u kojemu zajedno skladno rade novinari iz novih država nastalih na ruševinama Jugoslavije, svatko govori svojim jezikom, svi se razumiju i - što je najvažnije - nitko nije u službi bilo čije ratne, odnosno nacionalističke propagande, nego samo i jedino istine.
Upravo zato što je izvještavao objektivno, cjelovito, mirno, što nije prešućivao, niti falsificirao, Program na južnoslavenskim jezicima koji je u međuvremenu doživio i određene transformacije, bio je i ostao svjetionik koji obasjava tamnu močvaru ovdašnjih medijskih scena iz koje tek tu i tamo strši neki pokušaj reafirmiranja ozbiljnog novinarstva.
Slobodna Evropa uspostavljala je u doslovnom i u prenesenom smislu riječi mostove. Uspostavljala je u eteru kontakte između ljudi koji tada, prije dvadeset godina, nisu mogli međusobno ni telefonirati, a uspostavlja i danas mostove uzajamnog razumijevanja. To je nedvojbeni doprinos građenju mira, stabilnosti i uzajamnog povjerenja na jugoistoku Evrope.
Gotovo od samoga početka, od pokretanja Programa na južnoslavenskim jezicima, odazivao sam se pozivima da u njemu sudjelujem; u prvim godinama kao oporbeni političar, a potom i kao predsjednik Republike Hrvatske. Tu sam suradnju nastavio i kao bivši Predsjednik. Imajući u vidu značenje i važnost Programa na južnoslavenskim jezicima, posjetio sam redakciju Radija slobodna Evropa u Pragu i prigodom mojega službenog posjeta Češkoj Republici u prvome predsjedničkom mandatu.
S obzirom na činjenicu da regijom opet jašu apokaliptični jahači mržnje, netolerancije, povijesnoga revizionizma i jedva skrivenog neofašizma, smatram da uloga Radija slobodna Evropa na ovim prostorima danas nije ništa manja, ni manje važna no što je bila prije dvadeset godina. Njegovim suradnicima želim uspjeh u radu, jer - trebat ćemo ih još dugo.
Stjepan Mesić
Predsjednik Republike Hrvatske
2000. - 2010.
Dvadeset godina u radu bilo koje institucije ili medija, povod je da se razmisli o "slavljeniku", o tome zašto je osnovan, kako je radio i što je postigao. Slavljenik o kojem govorim je Program na južnoslavenskim jezicima Radija slobodna Evropa što je počeo s emitiranjem prije puna dva desetljeća. Pokrenuti takav program u ono vrijeme bilo je svakako hrabro, baš kao što je bilo hrabro i surađivati s njime, pri čemu ne mislim na povremene goste među kojima sam dosta često bio i ja, nego na novinare koji su za taj program radili.
Već i samo ime pod kojim je program krenuo, naime Program na južnoslavenskim jezicima, bilo je svojevrsni izazov tadašnjim gospodarima rata i mira na jugoistoku Evrope. Ime je na određeni način sugeriralo zajedništvo, a od toga se tada - na izmaku ratova u kojima se raspala Jugoslavije - bježalo kao što vrag bježi od tamjana. Drugi je izazov bio sastav redakcije. Bili su tu novinari, redom odbačeni od novih režima, neki i javno proglašeni neprijateljima države, ili članovima medijske pete kolone, novinari upravo iz država čiji su narodi praktično do jučer ratovali. I sada se pojavi program u kojemu zajedno skladno rade novinari iz novih država nastalih na ruševinama Jugoslavije, svatko govori svojim jezikom, svi se razumiju i - što je najvažnije - nitko nije u službi bilo čije ratne, odnosno nacionalističke propagande, nego samo i jedino istine.
Regijom opet jašu apokaliptični jahači mržnje, netolerancije, povijesnoga revizionizma i jedva skrivenog neofašizma, te smatram da uloga RSE na ovim prostorima danas nije ništa manja, ni manje važna no što je bila prije dvadeset godina
Slobodna Evropa uspostavljala je u doslovnom i u prenesenom smislu riječi mostove. Uspostavljala je u eteru kontakte između ljudi koji tada, prije dvadeset godina, nisu mogli međusobno ni telefonirati, a uspostavlja i danas mostove uzajamnog razumijevanja. To je nedvojbeni doprinos građenju mira, stabilnosti i uzajamnog povjerenja na jugoistoku Evrope.
Gotovo od samoga početka, od pokretanja Programa na južnoslavenskim jezicima, odazivao sam se pozivima da u njemu sudjelujem; u prvim godinama kao oporbeni političar, a potom i kao predsjednik Republike Hrvatske. Tu sam suradnju nastavio i kao bivši Predsjednik. Imajući u vidu značenje i važnost Programa na južnoslavenskim jezicima, posjetio sam redakciju Radija slobodna Evropa u Pragu i prigodom mojega službenog posjeta Češkoj Republici u prvome predsjedničkom mandatu.
S obzirom na činjenicu da regijom opet jašu apokaliptični jahači mržnje, netolerancije, povijesnoga revizionizma i jedva skrivenog neofašizma, smatram da uloga Radija slobodna Evropa na ovim prostorima danas nije ništa manja, ni manje važna no što je bila prije dvadeset godina. Njegovim suradnicima želim uspjeh u radu, jer - trebat ćemo ih još dugo.
Stjepan Mesić
Predsjednik Republike Hrvatske
2000. - 2010.