Britanska naftna komapanija Britiš Petroleum (BP) saopštila je da će platiti konstrukciju šest barijera na obali američke savezne države Luizijana u pokušaju da zaštiti osjetljive močvare od velikog izlivanja nafte.
BP, koji se bori da spriječi još veću štetu u Meksičkom zalivu, saopštio je da će izgradnja barijere duge 80 kilometara koštati 360 miliona dolara.
U međuvremenu mrlja se približava bijelim pješčanim plažama sjeverozapadne Floride.
Mrlja koja sardži hiljade lopti katrana teških ulja na samo 11 kilometara od Pensakole na Floridi kažu zvaničnici. Meteorolozi predviđaju da mrlja može prići obali Floride u petak.
U međuvremenu je vodeća međunarodna agencija za kreditni rejting Fič (Fitch) snizila rejting BP sa AA+ na AA. Ovaj potez se tumači kao mišljenje da se rizik za kompletan posao BP i finasijski profil i dalje povećava nakon incidenta na platformi Deepwater.
Obala Meksičkog zaliva, krajem maja 2010Guverner Luizijane Bobi Džindal rekao je da je Bijela kuća naložla BP da plati konstrukciju pješčanih barijera.
Guverner Džinadal je oštro kritikovao Obaminu administraciju i BP posljednjih dana zbog, kako je kazao, veoma sporog odgovora na krizu.
“Svaki dan koji su čekali, svaki dan koji su i nas držali na čekanju, mi smo gubili bitku u zaštiti naše obale”, rekao je ogorčeni guverner.
Sa druge strane, BP saopštava da su posvećeni primjeni najefektnijih mjera u zaštiti obale Luizijane. Izvršni direktor BP Toni Hajvard reako je da je u potpunosti opravdana kritika da je kompanija bila nepripremljena za kastrofe u dubokim vodama.
U intervjuu za Financial times (FT) on je rekao da nijesu imali oruđe koje je trebalo da imaju u torbi sa alatom za takve situacije.
Galup: Zbog lošeg upravljanja krizom pao rejting administracije
U međuvremenu su dva demokratska senatora pisali Hajvardu tražeći od njega da suspenduje plaćanje dioničarima u vrijednosti od 10 milijardi dolara dok svi troškovi čišćenja i kompenzacije ne budu isplaćeni.
Predsjednik Obama tokom posjete zagađenom području, 28. maj 2010.BP procjenjuje da ih je otklanjanje posljedica katastrofe košatalo do sada oko 990 miliona dolara. Projekat pravljenja pješčanih barijera će tu cifru povećati na oko 1,4 milijarde.
Akcija BP i dalje tonu na londonskoj berzi, podstaknute vijestima da je američko pravosuđe otvorilo nekoliko civilnih i kriminalnih istraga zbog izlivanja nafte u Zalivu.
Predsjednik SAD Barak Obama iskoristio je katrofu da pritisne Kongres usvoji zakon za reformu energetske politike SAD i na kraju poreske olakšice za naftne kompanije.
No, prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja koje je uradio Galup upravo je zbog neodgovarajuće reakcije, odnosno lošeg upravljanja krizom u Meksičkom zalivu popularnost američkog predsjednika pala na 46 odsto, a republikanaca porasla na 49 odsto, što je tvrde u Galupu najveći skok za republikance još od 1950. godine.
To je pet mjeseci uoči midterm izbora za Kongres više nego zabrinjavajući podatak za administraciju Baraka Obame i demokrate.
Izlivanje nafte u Meksičkom zalivu počelo je 20. aprila, kada na platformi Deepvater Horizon prilikom bušenja došlo do eksplozije u kojoj je pogunulo 11 radnika.
Obimna akcija spašavanja, čiji je cilj da se trajno zaustavi curenje, kako se procjenjuje, neće biti završena do avgusta.
Takozvana topkill procedura, koja se doživljavala kao najbolja nada za prekid curenja nafte, nije uspjela tokom vikenda, gdje inženjeri nijesu bili u stanju da upumpaju dovoljno teško blato u bunar i zaustave protok.
*****
Pročitajte i ovo
Istjecanje nafte - najveća eko katastrofa u američkoj povijesti
BP, koji se bori da spriječi još veću štetu u Meksičkom zalivu, saopštio je da će izgradnja barijere duge 80 kilometara koštati 360 miliona dolara.
U međuvremenu mrlja se približava bijelim pješčanim plažama sjeverozapadne Floride.
Mrlja koja sardži hiljade lopti katrana teških ulja na samo 11 kilometara od Pensakole na Floridi kažu zvaničnici. Meteorolozi predviđaju da mrlja može prići obali Floride u petak.
U međuvremenu je vodeća međunarodna agencija za kreditni rejting Fič (Fitch) snizila rejting BP sa AA+ na AA. Ovaj potez se tumači kao mišljenje da se rizik za kompletan posao BP i finasijski profil i dalje povećava nakon incidenta na platformi Deepwater.
Guverner Džinadal je oštro kritikovao Obaminu administraciju i BP posljednjih dana zbog, kako je kazao, veoma sporog odgovora na krizu.
“Svaki dan koji su čekali, svaki dan koji su i nas držali na čekanju, mi smo gubili bitku u zaštiti naše obale”, rekao je ogorčeni guverner.
Sa druge strane, BP saopštava da su posvećeni primjeni najefektnijih mjera u zaštiti obale Luizijane. Izvršni direktor BP Toni Hajvard reako je da je u potpunosti opravdana kritika da je kompanija bila nepripremljena za kastrofe u dubokim vodama.
U intervjuu za Financial times (FT) on je rekao da nijesu imali oruđe koje je trebalo da imaju u torbi sa alatom za takve situacije.
Galup: Zbog lošeg upravljanja krizom pao rejting administracije
U međuvremenu su dva demokratska senatora pisali Hajvardu tražeći od njega da suspenduje plaćanje dioničarima u vrijednosti od 10 milijardi dolara dok svi troškovi čišćenja i kompenzacije ne budu isplaćeni.
Akcija BP i dalje tonu na londonskoj berzi, podstaknute vijestima da je američko pravosuđe otvorilo nekoliko civilnih i kriminalnih istraga zbog izlivanja nafte u Zalivu.
Predsjednik SAD Barak Obama iskoristio je katrofu da pritisne Kongres usvoji zakon za reformu energetske politike SAD i na kraju poreske olakšice za naftne kompanije.
No, prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja koje je uradio Galup upravo je zbog neodgovarajuće reakcije, odnosno lošeg upravljanja krizom u Meksičkom zalivu popularnost američkog predsjednika pala na 46 odsto, a republikanaca porasla na 49 odsto, što je tvrde u Galupu najveći skok za republikance još od 1950. godine.
To je pet mjeseci uoči midterm izbora za Kongres više nego zabrinjavajući podatak za administraciju Baraka Obame i demokrate.
Izlivanje nafte u Meksičkom zalivu počelo je 20. aprila, kada na platformi Deepvater Horizon prilikom bušenja došlo do eksplozije u kojoj je pogunulo 11 radnika.
Obimna akcija spašavanja, čiji je cilj da se trajno zaustavi curenje, kako se procjenjuje, neće biti završena do avgusta.
Takozvana topkill procedura, koja se doživljavala kao najbolja nada za prekid curenja nafte, nije uspjela tokom vikenda, gdje inženjeri nijesu bili u stanju da upumpaju dovoljno teško blato u bunar i zaustave protok.
*****
Pročitajte i ovo
Istjecanje nafte - najveća eko katastrofa u američkoj povijesti
