Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Populističko izvještavanje bh. medija sa Karadžićevog suđenja


Novinari prate suđenje Radovanu Karadžiću u sudnici Tribunala, arhiva
Suđenje Radovanu Karadžiću, bivšem lideru bosanskih Srba uspjelo je i iz Haga podijeliti medije u Bosni. Zavisno iz kog su entiteta, mediji su izvještaje sa višesatnih suđenja takoreći prilagođavali svojoj publici, a često se gubila iz vida i činjenica kome se u Tribunalu ustvari sudi - Karadžiću ili svjedocima koji su se pojavljivali.

Razlozi zašto je toliko raznolika slika u bh. medijima sa suđenja Karadžiću su višestruki, smatra novinarka Balkanske istraživačke mreže Erna Mačkić.

„Mediji daju i različit fokus priča sa tog suđenja, što dezavuiše javnost o onome šta se stvarno dešava na suđenju. Ali ja se nadam da će se to promijeniti, s tim da se ne može svakako promijeniti dokle god imamo novinare koji povremeno prate suđenje, koji uskaču ponekad na neki nastavak pretresa“, kaže ona.

Dugogodišnji novinar i predsjednik Fondacije „Istina, pravda, pomirenje“ iz Tuzle Sinan Alić ističe da su za ovakvo stanje odgovorni javni emiteri koji su morali omogućiti prenos svega što se dešava u sudnici.

„Ovako se pretvorilo izvještavanje u neku novu borbu, u neke nove pozicije - neki navijaju Karadžića, a neki smatraju nije ovo tako bilo opasno kako su nam govorili i tako dalje... Pošto to pratim na interentu, vidi se direktno navijačka strast tih medija“, objašnjava Alić.

Prilika da se sazna istina

Istraživanja su pokazala da je pažnja javnosti za suđenje Radovanu Karadžiću u BiH daleko manja nego što je bila u procesu protiv Vojislava Šešelja, kaže predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović. Tako izvještaji medija dobijaju veći značaj, a time je i njihova odgovornost veća, dodaje Todorović.

„Ako pogledamo izvještaje medija u Federaciji i medija u RS, kao da se radi o potpuno različitim stvarima, o potpuno različitim sudskim procesima. U RS se izdvajaju i pažljivo biraju oni momenti sa suđenja gdje bi eventualno Karadžić doveo u pitanje tvrdnje nekog od svjedoka, zatim gdje bi se tvrdilo da je bošnjačka strana bile itekako naoružana i spremna za rat. U Federaciji BiH, nasuprot tome, naravno, Karadžić se želi prikazati kao stvarni zločinac i biraju se, dakle, oni momenti kada ga neko od svjedoka doveo u bezizlaznu situaciju, ili kada je bilo neupitno da postoji odgovornost njegova za ono što se dešavalo“, smatra Todorović.

Svjedočenja sa suđenja optuženima za ratne zločine pred Haškim tribunalom, ali i domaćim sudovima, prilika su da se sazna istina o događajima iz proteklog rata, pa tako omogući i suočavanje sa prošlošću koje vodi pomirenju. Međutim, suđenje Karadžiću i medijski izvještaji koji ga prate vode u suprotnom pravcu, upozorava Todorović i dodaje:

„Ovaj proces ako se nastavi s ovakvim načinom praćenja uz BiH neće doprinijeti niti pomirenju, niti utvrđivanju činjenica, niti tome da više znamo kako se nešto i zašto desilo. On će napraviti samo još veće podjele - i čini mi se da se nanosi čak jedna vrsta štete.“

****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Tužilaštvo zatražilo dopunu optužnice protiv Mladića
Ko je odgovoran za stradanje vojnika JNA u Tuzli
Hoće li Srbija suditi odgovornima za masovne grobnice
Počelo obnovljeno suđenje Anti Kovaču
Slučaj Stupar - presedan ili uobičajena sudska praksa
Harland odbio sve Karadžićeve navode o enklavama
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
XS
SM
MD
LG