Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Mateinih 18 jezika, za početak


"Koliko jezika znaš toliko ljudi vrijediš", Matea Brandalik

Dvadesettrogodišnja Matea Brandalik iz Tuzle koja govori osamnaest jezika i studira na tri fakulteta u Beču, za RSE priča o tome kako je postala svjetski uspješna studentica i zašto s lakoćom uči jezike zbog čega je danas jedna od istaknutih simultanih prevoditeljica Europske unije i Ujedinjenih nacija.

Matea je osnovnu školu i gimnaziju završila u Katoličkom školskom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli. Nakon toga je otišla u Beč gdje pohađa, čak tri fakulteta: Orjentalistiku gdje studira arapski, perzijski i turski jezik, zatim Fakultet Slavistike gdje studira češki, ruski i slovenački, te Fakultet političkih nauka. Od 18 jezika koliko ih poznaje i uči, tečno govori njih dvanaest. Sa 23 godine iskusna je simultana prevoditeljica.

„Simultane prevode sam radila s engleskim, njemačkim, ruskim talijanskim, španskim, bjeloruskim, portugalskim jezicima. Najviše sam prevodila s talijanskog na ruski jezik. To je, iz nekog razloga bila najtraženija kombinacija. Najmanje me zovu za bosanki jezik“, odgovara Matea.

A ljubav prema jezicima krenula je već od malih nogu.

„Sve je krenulo nesvjesno jer ja kao djevojčica nisam uopće znala koje jezike upijam niti koliko jezika postoji u svijetu. Jednostavno sam kao dijete upijala sve riječi kao spužva da bih tek kasnije vidjela koliko dobro vladam jezicima koje sam naučila samo putem TV-a“, priča nam Matea te dodaje da su prvi jezici koje je naučila bili engleski i španjolski.

Bilo joj je, kaže, zanimljivo kada je njena mama uočila da zna puno riječi na engleskom i špaljolskom, pozvala je u dnevnu sobu i pustila film ili seriju.

„Ja sam tada leđima bila okrenuta prema televizoru i njoj bih simultano prevodila ono što čujem da govore. Tada sam imala šest godina i tek sam kasnije shvatila koliko je to bila dobra vježba. Moja mama je nesvjesno onda kod mene razvijala taj talent za simultanim prevođenjem. To je najteži oblik prevođenja. Naime, mnogi prevodioci iako su obrazovani ne mogu prevoditi simultano jer jednostavno, jedno je pismeno prevoditi, a drugo simultano“, objašnjava ona.

Osamnaest jezika koliko govori, za Mateu je kako kaže tek početak.

„To su moj maternji jezik bosanski kojeg uvijek naglasim jer je on najbitniji, zatim engleski, njemački, danski, makedonski, češki, ruski, bjeloruski, slovenački, španski, portugalski, italijanski, rumunjski, arapski, grčki, turski, perzijski i irski. Uskoro počinjem učiti i velški jezik i ima još dosta jezika koje planiram naučiti“, dodaje Matea.

Matea želi naučiti i kineski, kako kaže jezik budućnosti
Matea želi naučiti i kineski, kako kaže jezik budućnosti

Uz podsjećanje na izreku „koliko jezika znaš toliko ljudi vrijediš“, Matea kaže kako se njome vodi otkako je čula, te da je jedno od najvećih bogatstava je upravo poznavanje jezika.

„Neprocjenjiv je osjećaj kada odete u neku državu i sve razumijete, i naslove na ulici i ne bojite se da ćete doći u neki nesporazum s ljudima. Mnogo ljudi mi je u Beču prilazilo i nešto bi me željeli pitati na Engleskom. Onda bih vidjela da se pate pa bih pitala koji je njihov maternji jezik. Znao je to biti naprimjer grčki ili ruski. Bilo im je sve mnogo lakše kada sam im određene lokacije mogla objasniti na njihovom jeziku“, prisjeća se Matea.

Ona ima samo 21 godinu a već je prevodila i ozbiljna medicinska znanstvena istraživanja o raku.

„Cilj takvog jednog znanstvenog projekta je da jedan tekst bude dostupan na što više jezika jer i dan danas kada nešto guglate najviše informacija je na engleskom jeziku, a mnogo manje na recimo vijetnamskom. Bio je neko ko je bio zadužen i za vijetnamski, a ja sam bila zadužena za portugalski jezik. Tako da kada ljudi sutra nešto budu guglali mogu dobiti iste i jednake informacije na svim jezicima. Za početak radili smo na dvadeset jezika“, pojasnila nam je Matea.

Pred njom je uskoro pisanje i istraživanje za svojih devet diplomskih radova, ali i još mnogo učenja novih jezika. Velika želja joj je naučiti kineski – kako kaže jezik budućnosti.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. godine nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina, posebice djece. Dobitnica je nagrade UNICEF-a za promicanje prava djece.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG