Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šta se zna o masonima ili slobodnim zidarima?


Trougao jedan od masonskih simbola, na fotografiji iz 2016., masona u francuskom Bordou (Bordeaux)

Dražen Jelenić, hrvatski državni tužilac dao je ostavku u srijedu 19. februara nakon pritiska visokih dužnosnika pošto je priznao da pripada masonskoj loži.

Ovaj događaj ponovo je probudio interesovanje za organizaciju o kojoj se više nagađa, nego što se zna.

Šta je poznato?

Ujedinjena Velika loža Engleske smatra se “majkom svih loža”.

Zidarski ili masonski cehovi udružili su se u Londonu 24. juna 1717. i stvorili veliku ložu za London i Westminster, koja, šest godina kasnije, postaje Velika loža Engleske.

Svi članovi masonskih loža moraju poštivati Opštu povelju Ujedinjenih nacija iz 1948. te zakone svoje zemlje. Takođe, rječju, pismom i djelom svim silama zalažu se za dobrobit svoje domovine.

Šta rade masoni?

Svaki član ima sopstveno zanimanje, ugled u društvu i finansijsku sigurnost.

Okupljaju se na ritualnima kojima prisustvuju samo članovi bratstva u stalnim hramovima. Mogu postojati i privremeni hramovi.

Šta im je misija i koliko masona ima na globalnom nivou ostaje pitanje spekulacija, najčešće onih po kojima ih međusobno povezuje bliskost sa izvorima moći (političke, finansijske, kulturne …).

To im omogućava da, iako neformalna organizacija, kako se vjeruje, ostvaruju uticaj na, za države i društva, bitna pitanja.

Kako se postaje mason?

Da bi neko postao član masonske lože za njega moraju garantovati najmanje dvojica slobodnih zidara, “braća u kecelji”.

Ukoliko ne bude osporavanja, kandidat se prima u bratstvo nakon prolaska inicijacije.

Masoni mogu biti i muškarci i žene koji napune 21 godinu starosti. Prva ženska loža u Velikoj Britaniji formirana je 1908. koja je imala muškarca za Velikog Majstora, ali njegove naslednice bile su žene, jer muškarcima od tada nije bilo dozvoljeno da budu članovi te lože.

Vreme računaju tako što dodaju 4.000 godina - pozivajući se na različite izvore veruju da je zemlja stvorena 4004. godine p.n.e., tako da je aktuelna 2020. za masone je 6020. godina.

Kada su došli na prostore bivše Jugoslavije?

Masoni, odnosno slobodni zidari u Hrvatskoj su se pojavili u 18. vijeku kao i u većini zemalja bivše Jugoslavije.

Na prostoru bivše Jugoslavije prvo je 1919. osnovana Velika loža Srba, Hrvata i Slovenaca koja je djelovala do 1929. kada je nastala Kraljevina Jugoslavija i loža je postala Velika loža Jugoslavije; djelovala je do 1940.

Nakon Drugog svetskog rata delovala je Velka loža Jugoslavije u izgnanstvu.

Poslije raspada zemlje djelovanje masona u novonastalim državama posebno je pominjano 2012. kada je u Beogradu održana „Konferencija udruženih velikih loža Evrope“, koju su, kako su organizatori tada rekli novinarima, organizovale tri evropske lože.

Ko su poznati masoni u Hrvatskoj?

U septembru 1994. Velika loža Hrvatske upisana je u Registar udruga.

Na stranici hrvatskih masona (freemasonry-croatia.org) se kao datum osnivanja Velike lože starih, slobodnih i prihvaćenih zidara Hrvatske, kao “krovne organizacije” navodi 8. novembar 5997. (shodno pravilu dodavanja 4.000 godina).

Na prvom službenom popisu masona nalaze se Neven Porges, nekadašnji ministar gospodarstva u vladi Zlatka Mateše (1995 - 2000), Branimir Horvat (preminuli grafički umjetnik), Radovan Horvat (kasniji veliki majstor) i drugi.

Kao veliki majstor, odnosno predsjednik i na kraju februara 2020. je naveden Marijan Hanžeković, hrvatski odvjetnik koji je bio i vlasnik Europa Press Holdinga, izdavača Jutarnjeg lista i još niza medija koji je preminuo u januaru 2018.

Prije njega to je bio biznismen Dragan Kukavica, dok je tu dužnost kao prvi predsjednik, odnosno veliki majstor obavljao arhitekt Radovan Horvat.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG