Dostupni linkovi

Sin Martina Lutera Kinga dolazi u Sarajevo


Ronald E. Hawkins

U povodu obilježavanja 55. godišnjice ukidanja segregacije u SAD, Bosnu i Hercegovinu će naredne sedmice posjetiti Martin Luther King treći, najstariji sin nobelovca i najvećeg američkog borca za ljudska prava. On će u BiH boraviti nekoliko dana i imati brojne susrete sa zvaničnicima BiH, te u nekoliko škola održati predavanje protiv podjela i segregacije među učenicima. Povodom ove posjete, razgovarli smo s atašeom za kulturu ambasade SAD u BiH, Ronaldom Hawkinsom Juniorom.

RSE: U Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo, dolazi Martin Luther King treći, sin dr. Martina Luthera Kinga, najvećeg američkog borca za ljudska prava. Kakav je značaj njegove posjete?

Hawkins: Vrlo je važna ova posjeta, iz dva razloga. Prvo, jer obilježavamo 55. godišnjicu sudske odluke u slučaju „Brown protiv odbora za obrazovanje u Kanzasu“ kojom je ukinuta segregacija u obrazovanju. Ovo je bila odluka Vrhovnog suda SAD iz 1954. g. koja je radikalno promijenila društvo u SAD. SAD su slične Bosni i Hercegovini. Mulitikulturalno i mulitietnično društvo, ali prije te odluke Vrhovnog suda to nije bilo tako. Imali smo odvojena društva, odvojene sisteme za bijelce i crnce, odvojene škole, javni prevoz, odvojene restorane, ali nakon ove odluke, to zakonodavno objašnjenje za razdvanje je nestalo. To naravno ne znači da je segregacija nestala preko noći, da je tranzicija bila laka, ali legalno, prema zakonu, segregacija više nije postojala. To je dalo podstreka borcima za ljudska i građanska prava. A taj pokret je trebao glas nekoga ko će govoriti za njega. Taj glas našli su u mladom svešteniku iz Džordžije, a to je dr. Martin Luther King, koji je otac gospodina Martina Luthera Kinga trećeg, koji dolazi u ponedjeljak. On sa ljudima u BiH želi podijeliti naslijeđe svoga oca, i iskustva kako raditi sa različitostima u multikulturnom društvu, ali istovremeno i naučiti više o ljudima ovdje u BiH.

RSE: Gospodin Martin Luther King izgubio je život, ubijen je u svojoj borbi za ljudska prava. Koliko je trebalo da se svijest ljudi promijeni da bi bilo moguće ono što je danas Amerika? I Barack Obama, na kraju krajeva.

Hawkins: Ja bih rekao da mi još radimo na tome. I mislim da se s izborom predsjednika Obame, desila velika stvar. Kada pogledate američku istoriju, vidite da je ropstvo ukinuto prije 144 godine, što je podstaklo segregaciju. Segregacija je po zakonu ukinuta prije 55 godina. I onda je bilo potrebno da pokret za građanska prava promijeni svijest ljudi. Nažalost, dr.King je bio žrtva, mučenik tog pokreta. Tek 2008. godine ljudi u SAD su izabrali svog prvog predsjednika porijeklom afroamerikanca. Dakle, lekcija koju smo mi naučili iz prošlosti je da promjena ne dolazi jednostavno i brzo, ali dolazi. I to je osnovna poruka koju donosi Martin Lurter King treći Bosni i Hercegovini.

RSE: U BiH nikada u njenoj istoriji nije bilo segregacije kakvu imamo nažalost danas, u XXI vijeku, u nečemu što se zove „dvije škole pod jednim krovom“. Vi ste imali nešto slično, što se zvalo „razdvojeno, ali jednako“. Koliko je, dakle, moguće da poruke ili djelovanje Martina Luthera Kinga trećeg doprinese da i BiH to preboli?

Hawkins: Mislim da je to veliki dio njegove misije BiH. Jedan način kojim se to može prenijeti jeste razgovorima sa sadašnjim rukovodstvom zemlje, ali i sa onima koji će tek doći. Mislim da su oni puno važniji. Gospodin King će razgovarati sa studentima i učenicima u BiH i pitaće ih kakavu budućnost vi želite. To je osnovno pitanje - šta vi mladi želite, kakvu budućnost u BiH. I moje dosadašnje iskustvo kao atašea za kulturu i medije američke ambasade u BiH je slično. Putujući i razgovarajući sa ljudima, dobivam stalno odgovor: želimo mir i nadu. Mislim, s obzirim na sve što smo mi prošli kao društvo u SAD, možemo pomoći, s obzirom na naše iskustvo sa segregacijom i podjelama. Da pokažemo da se putem građanskih pokreta i borbom za građanska prava može doći do pobjede bez obzira koliko će to dugo trajati. Ona će ipak doći. I da vaš podsjetim na koincidenciju koja je, vjerujem, zapažena i u BiH: 20. januar, kada smo inaugurisali našeg prvog afroameričkog predsjednika Baracka Obamu, to je bio dan nakon obilježavanja zvaničnog praznika rođendana dr. Martina Luthera Kinga.
XS
SM
MD
LG