Dostupni linkovi

Na Marsu pronađeni ostaci jezera


Mars Reconnaissance Orbiter

Nove fotografije površine Marsa sugeriraju kako je Crveni planet prije nekoliko milijardi godina imao poveće jezero na svojoj površini, čime se dodatno podupiru dokazi kako je Mars imao vodenu prošlost.

Fotografije je snimio NASA-in Reconnaissance Orbiter, a na njima se vidi kanjon dug 45 kilometara, za kojeg znanstvenici vjeruju kako je davno prije bio ispunjen vodom i gdje su vidljivi ostaci plaža oko praznog korita.

Glavni istraživač Gaetano Di Achille, sa sveučilišta Coloradu u gradu Boulderu u SAD-u, procijenio je kako se jezero formiralo prije 3,4 milijarde godina, u eri na Marsu, za koju znanstvenici vjeruju kako je bila uglavnom hladna i suha.
Jezero je nazvano Shalbatana, po dolini u kojoj se nalazilo, a njegovo otkriće objavljeno je u ovotjednom izdanju časopisa Geophysical Research Letters.

Glavni istraživač Gaetano Di Achille, sa sveučilišta Coloradu u gradu Boulderu u SAD-u, procijenio je kako se jezero formiralo prije 3,4 milijarde godina, u eri na Marsu, za koju znanstvenici vjeruju kako je bila uglavnom hladna i suha. 'Jezero je najverojatniji ili isparilo, ili se zaledilo', kazao je Di Achille.

NASA prema Mjesecu lansirala dvije orbitalne sonde


Američka svemirska agencija NASA u četvrtak je iz Cape Canaverala na Floridi lansirala dvije lunarne orbitalne sonde namijenjene proučavanju površine Mjeseca, čime je započet program koji bi do 2020. godine trebao vratiti astronaute na najbližeg Zemljina susjeda.


NASA-in 'Lunar Reconnaissance Orbiter' (LRO) i 'Lunar Crater Observation and Sensing Spacecraft' (LCROSS), lansirani su na vrhu iste rakete nosača - Atlas V, iz Svemirskog centra Kenndy. Dvije NASA-ine sonde imaju različite zadaće i namjene.

Lansiranje orbitalne sonde Lunar Reconnaissance Orbiter, 18. jun 2009.

LRO treba ući u orbitu oko Mjeseca i okrenuti svoje instrumente prema njegovoj površini radi temeljitog istraživanja, uključujući i traganje za mogućom lokacijom slijetanja astronauta. Sonda LCROSS, po drugoj strani, treba usmjeriti svoj prazan gornji stadij na putanju sudara s jednim Mjesečevim kraterom koji je u stalnoj sjeni, u potrazi za dokazom postojanja vode na Mjesečevim polovima.

Predviđeno je da se i sama sonda LCROSS sudari s površinom Mjeseca tijekom istraživanja. Riječ je o prvoj misiji u planu NASA-e za povratak na Mjesec, te potom let na Mars i dalje, objavila je NASA. Podaci koje će prikupiti orbitalne sonde i poslati na Zemlju, koristiti će se za izgradnju moguće stanice na Mjesecu, navodi NASA.

Oživjeli bakteriju staru 120 tisuća godina!

Znanstvenici su iz sna dugog 120 tisuća godina probudili bakteriju, koja je cijelo to nevjerojatno dugo vrijeme hibernirala duboko pod ledenim pokrovom Greenlanda.

Ovaj eksperiment, kakvog se vjerojatno može naći još samo u pokojem znanstveno-fantastičnom filmu, ima za cilj istražiti moguće odgovore na pitanja o postanku života na drugim planetama. Ljubičasto smeđa bakterija koju su znanstvenici otkrili i koju su nazvali Herminiimonas glaciei, počela se razmnožavati, nakon što su je znanstvenici vrlo polako zagrijavali tijekom perioda od čak 11 mjeseci.
Ovaj eksperiment ima za cilj istražiti moguće odgovore na pitanja o postanku života na drugim planetama.

Eksperiment nije opasan po ljude, tvrde znanstvenici, navodeći kako bakterija nije štetna za ljudski organizam, što je dobra vijest, jer je ta baterija zapravo toliko mala, da prolazi kroz sve zaštitne filtere, koji se koriste u laboratorijima i bolnicama. Ova bakterija pripada rijetkoj vrsti ultramikro bakterija, koje žive u najekstremnijim uvjetima, a znanstvenici su je izvadili s dubine od tri kilometra u ledu.

'Takva ekstremna hladnoća i uvjeti, najbliži su ekstremnim uvjetima koji se mogu naći u svemiru i koji bi mogli sadržavati vanzemaljski život',
kazala je medijima dr. Jennifer Loveland-Curtze, koja predvodi tim znanstvenika s državnog sveučilišta Pennsylvania. 'Ove ekstremno niske temperature mogu sačuvati stanice čak i na periode od nekoliko milijuna godina', dodala je Loveland.

Kosa ne sijedi od starosti nego od stresa


Sijede vlasi koje se s godinama počinjati javljati na ljudskom vlasištu nisu povezane s procesom starenja, stoji u novom istraživanju objavljenom u naučnom magazinu Cell.


Istraživači su prilikom analize matičnih melanocitnih ćelija (MSC) otkrili da na njihovu promjenu djeluje takozvani genotoksični stres koji oštećuje DNK ćelije i mijenja prirodnu boje dlake.

Vrijeme nastanka sijede kose različito je, a ovisi o genotipu kao i o nekim stečenim činiocima. Kosa najčešće počinje sijediti u području sljepoočnica, a zatim se širi na tjeme i zatiljak.

Statistički, kosa u prosjeku počinje postepeno sijediti u ranim tridesetima, a u pedesetoj godini života pola svjetske populacije ima 50 posto sijede kose.

Svaka pojedinačna dlaka u razvoju prolazi tri faze, anagenu, katagenu i telogenu. Anagenu fazu karakterizira intenzivna mitotička aktivnost što ustvari znači dijeljenje stanica. Za njom slijedi katagena faza u kojoj nastaju involutivne promjene. Na kraju slijedi telogena faza za vrijeme koje dlaka ne raste, te naposlijetku i otpada.

Dosad je objavljeno niz studija koje su, istražujući odnos ciklusa rasta kose i životne dobi, potvrdile povećani postotak telogenih vlasi u starijih osoba, no naučnici sad tvrde drugačije.

'U novoj studiji otkrili smo da vlasi ne sijede zbog starosti nego zbog niza faktora kao što su mutogeno djelovanje hemikalija, ultraljubičastih zraka, te ionizirajućih zračenja te još nekih faktora koji čine taj genotoksični stres i mijenjaju boju i kvalitet dlake', izjavio je Emi Nishumura, jedan od vodećih autora studije.

Pesticidi 'slistili' dupine

U rijeci Mekongu postoji još svega 64 do 76 iravadijskih dupina (orcaella brivorostris), desetkovanih izlovom ribarskim mrežama i eksplozivom, ali prije svega pesticidima i drugim zagađivačima.
Riječnim dupinima u Mekongu prijeti istrebljenje u Kambodži i Laosu zbog povećanog prisustva zagađivača u rijeci, upozorio je u četvrtak Svjetski fond za prirodu (WWF).


U rijeci Mekongu postoji još svega 64 do 76 iravadijskih dupina (orcaella brivorostris), desetkovanih izlovom ribarskim mrežama i eksplozivom, ali prije svega pesticidima i drugim zagađivačima.

"Ti zagađivači potječu iz okoliša, a izvor zagađenja mogao bi biti u nekoliko zemalja kojima prolazi Mekong"
(Kambodža, Laos, Mjanmar, Tajland, Vijetnam i južna pokrajina Yunnan), navodi veterinar pri WWF-u Verne Dove u priopćenju.

WWF tvrdi da je otvorio istragu i pronašao vrlo visoke razine pesticida i žive u više od 50 uginulih mladih riječnih dupina.

Ti zagađivači uništavaju imunološki sustav sisavaca koji potom postaju podložni raznim infekcijama.

WWF poziva na hitno uvođenje programa za prevenciju opasnosti za dupine koje se smatra svetima u Kambodži i Laosu.

Njihovom stanovništu iravadijski dupini predstavljaju reinkarnaciju ljudi, a to potkrepljuju brojnim pričama o tome kako su dupini spasili ribare od utapanja ili krokodila.

Iravadijski dupini koji nastanjuju površinu od 190 km između Kambodže i Laosa od 2004. nalaze se na listi vrsta kojima prijeti istrebljenje, ističe se iz WWF-a.
  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG