Dostupni linkovi

Manjinski izbori – slab rad organizacija ili propust države


Glasanje u Hrvatskoj, ilustrativna fotografija: javno.com
Ovogodišnje izbore za predstavnike i vijeća nacionalnih manjina u Hrvatskoj obilježio je razmjerno mali odaziv birača. Neki razlog vide u visokim temperaturama i početku godišnjih odmora, neki u slabom radu manjinskih organizacija, neki u nedovoljnom angažmanu države, a neki u činjenici da manjinski predstavnici i vijeća imaju u svojim sredinama samo savjetodavnu ulogu.

Vrlo slab odaziv - između 8 i 10 posto od ukupnog broja upisanih birača - zabilježen je u nedjelju na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u općinama, gradovima i županijama u Hrvatskoj. Dvije među najvećim manjinama – Srbi i Bošnjaci ipak su relativno zadovoljni odazivom.

Pupovac: Odaziv je bio manji nego na prošlim izborima i na žalost još uvijek daleko od onog broja kojeg bismo htjeli imati.

“Osim u gradu Zagrebu, gdje je odaziv bio manji nego na prošlim izborima, u drugim županijama i jedinicama lokalne samouprave je odaziv pripadnika srpske zajednice bio nešto veći, ali na žalost još uvijek daleko od onog broja kojeg bismo htjeli imati, i kojeg bismo u normalnim okolnostima održavanja izbora, uz nemaćehinski odnos države prema manjinskim izborima zapravo mogli imati”, kaže za RSE saborski zastupnik srpske manjine i potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatske i saborski zastupnik bošnjačke, albanske, slovenske, crnogorske i makedonske manjine Šemso Tanković – govoreći za RSE o odazivu Bošnjaka na manjinskim izborima - nešto je samokritičniji.

“U sredinama gdje smo doista dobro radili rezultat je i više nego dobar. Tako na primjer u gradu Sisku i u Sisačko-moslavačkoj županiji odaziv je prešao 50 posto, što se smatra fantastičnim rezultatom! Međutim, imamo također sredina gdje nismo kvalitetno radili i kao rezultat toga dogodilo se - kao u gradu Osijeku i Osječko – baranjskoj županiji – da nismo ni istakli svoje kandidate“, kazao je Tanković.

"Od vrata do vrata" ili "pritisnuti" državu

Nezavisni zastupnik talijanske manjine i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin kaže kako je odaziv između 8 i 10 posto bio i očekivan. Po njegovoj ocjeni, jedan od razloga slabom odazivu je nepostojanje posebnog zakona koji bi regulirao manjinske izbore, jer se sada oni provode nekom kombinacijom Zakona o lokalnim izborima i Ustavnog zakona o manjinama. Osim toga, Radin sugerira da se manjinski izbori povežu sa nekim izborima na nacionalnoj razini.
Šemso Tanković

“Imali smo prilike – a to sam ja predlagao – da se povežu sa onim izborima koji su sa stanovišta procedure najjednostavniji, a to su izbori za sabor. Netko naravno predlaže povezivanje s lokalnim izborima jer su oni po značenju bliski manjinskim izborima”, rekao je Radin.

Bošnjake osim uobičajenih manjinskih problema muči i činjenica da se velik broj njih i dalje u službenim popisima vodi kao Muslimane “s velikim M”, što bošnjačkoj zajednici onemogućuje da ostvari neka prava koja bi joj dao veći broj pripadnika.

Iako neki kažu kako bi rješenje bilo u angažmanu bošnjačkih nevladinih organizacija “od vrata do vrata” da potaknu građane da se pišu kao Bošnjaci, a ne više kao Muslimani, Tanković misli da bi to hrvatska država trebala sama napraviti, a problem vidi u tome da je nema tko “pritisnuti”.

“Jer, ako pogledate, sve manjine u Hrvatskoj imaju iza sebe države koje – ako smijem tako reći – normalno funkcioniraju. Kod Bosne to nije slučaj!” smatra on.

Članove vijeća i predstavnike bira se na četiri godine. Ako u nekom gradu ili općini živi više od 200 pripadnika neke manjine, a u nekoj županiji više od 500, bira se vijeće te nacionalne manjine. Vijeće na razini općine ima 10 članova, na razini grada 15, a na razini županije 25 članova.

Ako u općini, gradu ili županiji ima manje od potrebnog broja pripadnika neke manjine, a ipak više od sto, bira se predstavnika te manjine.

Po Ustavnom zakonu, uloga manjinskih vijeća i predstavnika je u prvom redu konzultativna, ali lokalne vlasti dužne su im predočiti prijedloge svih akata kojima se uređuje slobode i prava manjina, a ako vijeće ili predstavnik nisu zadovoljni predloženim rješenjima, prijavljuju to Ministarstvu uprave koje onda vrši nadzor i po potrebi obustavlja primjenu spornog akta.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG