Nesrazmjera u nacionalnoj strukturi zaposlenih u javnim službama na štetu manjinskih naroda nedopustiva je i može samo da bude štetna za budućnost države Crne Gore, smatraju predstavnici manjinskih naroda i u vlasti i u opoziciji.
Ako dosadašnja praksa zapošaljavanja po nacionalnom ključu i to isključivo u korist Crnogoraca bude nastavljena, buduće generacije iz redova manjinskih naroda, Crnu Goru neće više smatrati svojom državom, najglasnija je poruka koja se mogla čuti tokom rasprave na Odboru za ljudska prava povodom nedavno objavljenog izvještaja Vlade o nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim organima.
Vladina anketa pokazala je da se od gotovo 14 hiljada hiljada zaposlenih u državnim i lokalnim organima, 10.985 izjasnilo kao Crnogorci, 1.194 kao Srbi, 389 službenika kao Albanci, a 4,1 odsto izjasnili su se kao Bošnjaci. 332 izjasnili su se kao Muslimani, jedan službenik izjasnio se kao Rom, 124 kao Hrvati.
U manjoj članici vladajuće koalicije, Socijaldemokratskoj partiji kažu da se nacionalna struktura zaposlenih u državnim službama mora mijenjati ili će u suprotnom posljedice biti ozbiljne i dugoročne.
"Vidimo da u određenim državnim organima uopšte nema pripadnika manjinskih naroda, da su u drugim veoma slabo zastupljeni. Ja bih zaista podržao ove preporuke na kraju izvještaja i prijedlog mjera koje treba preduzeti. Ko god zatvara oči pred ovim problemom jednog dana će mu se vratiti kao bumerang. Možda ove sadašnje generacije imaju razumijevanja za ovakvo stanje – stvarali smo državu, ekonomska je kriza bila, bili su sukobi na ovim prostorima. Ali može da stasa jedna nova generacija koja neće sve ovo da prihvati i koja će se pitati zašto nas nema i koja neće više Crnu Goru doživljavati kao svoju", kaže Ervin Spahić.
Zloupotreba kumovskih veza
I u Bošnjačkoj stranci, takođe članici vladajuće koalicije, smatraju da država u svojim organima mora zaposliti više predstavnika manjina.
Kemal Purišić upozorava da je stanje moguće i mnogo gore budući da je Vladina anketa obuhvatila svega 27 posto službenika od ukupnog broja zaposlenih u državnim organima i organima lokalne samouprave.
Kemal Purišić
"Mislim da je porazno da u 81 državnom organu nema niti jednog Bošnjaka i da na taj način nemaju mogućnost da djelotvorno utiču na donošenje odluka i kreiranje politika kao i njihovu primjenu. Primijetio sam da Bošnjaka nema ni u Ministarstvu finansija i Ministarstvu kulture. Zamislite, ni u Ministarstvu kulture", navodi Purišić.
Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije smatra:
"Postoji diskriminacija na nacionalnoj osnovi prilikom zapošljavanja. To se najbolje vidi na primjeru Srba gdje ih ima u državnim organima 8, 59 odsto a u ukupnom stanovništvu i po ovim friziranim podacima iz popisa, skoro 29 odsto. Objavljivanje ovih podataka sa našeg gledišta opovrgava propagandu vlasti o Crnoj Gori kao zemlji jednakih šansi za sve".
Gotovo orkestriranoj kritici nacionalne strukture zaposlenih u državnim organima pridružio se i poslanik vladajuće DPS Husnija Šabović navodeći primjere koji govore o tome koliko je teško pripadniku manjine da dobije posao i onda kada nije diskriminisan po nacionalnoj osnovi.
"Recimo neki postupci u prijemima u neke škole, policijske akademije i tako dalje ne stvaraju povoljan ambijent da bi se moglo tamo zastupiti. Ne kažem da je to neka pogrešna politika protiv manjina, ali jeste zloupotreba nekih prijateljskih, kumovskih veza i onda ne možete da dođete u situaciju da riješite neka pitanja", kaže Šabović.
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava nakon objavljivanja izvještaja pripremili su set mjera koje bi u dogledno vrijeme, kako obećavaju trebalo da doprinesu većoj zastupljenosti manjinskih naroda među zaposlenima u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi.
Ako dosadašnja praksa zapošaljavanja po nacionalnom ključu i to isključivo u korist Crnogoraca bude nastavljena, buduće generacije iz redova manjinskih naroda, Crnu Goru neće više smatrati svojom državom, najglasnija je poruka koja se mogla čuti tokom rasprave na Odboru za ljudska prava povodom nedavno objavljenog izvještaja Vlade o nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim organima.
Vladina anketa pokazala je da se od gotovo 14 hiljada hiljada zaposlenih u državnim i lokalnim organima, 10.985 izjasnilo kao Crnogorci, 1.194 kao Srbi, 389 službenika kao Albanci, a 4,1 odsto izjasnili su se kao Bošnjaci. 332 izjasnili su se kao Muslimani, jedan službenik izjasnio se kao Rom, 124 kao Hrvati.
U manjoj članici vladajuće koalicije, Socijaldemokratskoj partiji kažu da se nacionalna struktura zaposlenih u državnim službama mora mijenjati ili će u suprotnom posljedice biti ozbiljne i dugoročne.
"Vidimo da u određenim državnim organima uopšte nema pripadnika manjinskih naroda, da su u drugim veoma slabo zastupljeni. Ja bih zaista podržao ove preporuke na kraju izvještaja i prijedlog mjera koje treba preduzeti. Ko god zatvara oči pred ovim problemom jednog dana će mu se vratiti kao bumerang. Možda ove sadašnje generacije imaju razumijevanja za ovakvo stanje – stvarali smo državu, ekonomska je kriza bila, bili su sukobi na ovim prostorima. Ali može da stasa jedna nova generacija koja neće sve ovo da prihvati i koja će se pitati zašto nas nema i koja neće više Crnu Goru doživljavati kao svoju", kaže Ervin Spahić.
Zloupotreba kumovskih veza
I u Bošnjačkoj stranci, takođe članici vladajuće koalicije, smatraju da država u svojim organima mora zaposliti više predstavnika manjina.
Kemal Purišić upozorava da je stanje moguće i mnogo gore budući da je Vladina anketa obuhvatila svega 27 posto službenika od ukupnog broja zaposlenih u državnim organima i organima lokalne samouprave.
Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije smatra:
"Postoji diskriminacija na nacionalnoj osnovi prilikom zapošljavanja. To se najbolje vidi na primjeru Srba gdje ih ima u državnim organima 8, 59 odsto a u ukupnom stanovništvu i po ovim friziranim podacima iz popisa, skoro 29 odsto. Objavljivanje ovih podataka sa našeg gledišta opovrgava propagandu vlasti o Crnoj Gori kao zemlji jednakih šansi za sve".
Gotovo orkestriranoj kritici nacionalne strukture zaposlenih u državnim organima pridružio se i poslanik vladajuće DPS Husnija Šabović navodeći primjere koji govore o tome koliko je teško pripadniku manjine da dobije posao i onda kada nije diskriminisan po nacionalnoj osnovi.
"Recimo neki postupci u prijemima u neke škole, policijske akademije i tako dalje ne stvaraju povoljan ambijent da bi se moglo tamo zastupiti. Ne kažem da je to neka pogrešna politika protiv manjina, ali jeste zloupotreba nekih prijateljskih, kumovskih veza i onda ne možete da dođete u situaciju da riješite neka pitanja", kaže Šabović.
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava nakon objavljivanja izvještaja pripremili su set mjera koje bi u dogledno vrijeme, kako obećavaju trebalo da doprinesu većoj zastupljenosti manjinskih naroda među zaposlenima u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi.
