Dostupni linkovi

Praksa u zaštiti nacionalnih manjina daleko od zakona


Romi u Beogradu, Ilustrativna fotografija
Romi u Beogradu, Ilustrativna fotografija
Sve države u regiji imaju relativno dobru zakonsku regulativu o pravima nacionalnih manjina, ali praksa je daleko od zakona i potpisanih međunarodnih obveza, istaknuto je u Zagrebu na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji pod nazivom 'Manjine za manjine' s primjerima dobre prakse u međuetničkim odnosima.

Potpredsjednik hrvatske Vlade Slobodan Uzelac, i sam pripadnik srpske manjine u Hrvatskoj, slaže se da su, u formalnom smislu, u svim novostvorenim država u regiji dosegnuti visoki standardi, ali u praksi se, kaže Uzelac, pod krinkom tih visokih kriterija događa 'ono što se događa':

„Pogledajte kako se svaka država hvali da je dosegla najviše standarde u zaštiti manjina, a 'krvi do koljena' i nepovjerenja koliko god hoćete, i dan-danas.“


Dr Uzelac ističe da je u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina učinjeno puno dobroga u poboljšanju položaja manjina, a u najtežoj situaciji su osobito novonastale manjine, i proces njihovog formiranja je, kaže, bolan, začinjen, naravno, kontekstom u kojem su nastale:

Slobodan Uzelac
„A taj kontekst je bio 'stvori državu bez onih drugih'! I, taj proces nije prestao. On je prestao biti proklamiran, ali on traje, on je kao potres kad prestane, a na onim drugim razinama i dalje se trese. I dalje mi imamo preseljavanja u tim smjerovima, pa i značajnija nego povratak onih koji su prije iselili. I mi u tome asistiramo, na ovaj ili onaj način, i o tome valja govoriti. Osobno ću tražiti računicu da se vidi koliko su države potrošile za povratak 'svojih' iz drugih zemalja, ili za prihvat 'svojih' iz drugih zemalja k sebi i tko je to radio i zašto. To su istine, to nigdje ne piše, niti je to proklamirana politika. I o tome moramo govoriti.“

Regionalnu konferenciju su organizirali Centar za mirovne studije iz Zagreba, u suradnji s Centrom za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, Mirovni institut iz Ljubljane i Biro za ljudska prava Tuzla.

Slađana Prica iz Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije:

„Svaka država je dužna da zaštiti svoju vlastitu manjinu. Srbija nema pravo da govori da su to 'naše manjine u Hrvatskoj' ili negde drugde. To su vaše manjine, a mi imamo, također, naše manjine.“

Najteže Romima


Prica se ne slaže s tezom reciprociteta, u svakoj državi, kaže, manjine trebaju imati jednaka prava, tako je potpisano i u bilateralnom sporazumu između Hrvatske i Srbije o zaštiti Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji. Taj Sporazum, pojašnjava Prica, ne prepoznaje kategoriju 'manjih prava' za Hrvate u Srbiji zbog njihovog manjeg broja, u odnosu na Srbe u Hrvatskoj:

„Znači, njihova prava su potpuno jednaka i to je ono što jedino priznaju i poznaju sve evropske norme, standardi i sve konvencije kojima je i Srbija i Hrvatska pristupila. U rešavanju manjinskog ili bilo kojeg drugog pitanja ne može se tražiti 'reciprocitet' jer to onda ide i u onu drugu krajnost, oni čine loše prema 'našima', pa ćemo i mi prema 'njihovima', tako da je, zapravo, najbolji način da se ne traži 'reciprocitet' nego da se garantuju prava na osnovu onih normi i standarda koje prepoznaje čitava demokratska Evropa.“

Saliha Đuderija
Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija naglašava da su, po pitanju manjina, u Bosni i Hercegovini u najtežem položaju Romi, jer 95 posto ih nema redovna mjesečna primanja niti zdravstveno osiguranje. Vlada u Sarajevu je, ističe Đuderija, po prvi put, u 2009. usvojila i budžet za pomoć Romima, od milijun i pol eura:

„U BiH znamo da u ovoj godini država mora osigurati pomoć za 4 500 romskih porodica, bilo da je riječ o stanovanju, obrazovanju ili zapošljavanju.“

Predstavnik romske nacionalne manjnine u Savjetu za nacionalne manjine pri Parlamentarnoj skupštini BiH Nedžad Jusić, osim katastrofalnog ekonomskog stanja, upozorava i na potpunu isključenost Roma iz političkog života BiH:

„Na višim nivoima vlasti u BiH nema Roma, što je potvrdila i sama presuda Evropskog suda za ljudska prava, jer se Romima i drugim nacionalnim manjinama u BiH zabranjeno i kandidovati na više pozicije, a kamoli da budu izabrani. S druge strane, imamo neke odbornike u općinama, ali bitna je državna razina jer ovako nismo direktno uključeni u kreiranje ukupnih politika koje se tiču nacionalnih manjina, nego nam to, jednostavno, drugi kreiraju, za same nas.“
XS
SM
MD
LG