Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Manjine najavljuju stotine tužbi zbog izbornih prava


Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, arhiv
Nakon što ni za opšte izbore, koji će se održati 3. oktobra, nije omogućeno pripadnicima nacionalnih manjina da se kandiduju za određene pozicije, slijede nove tužbe Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu protiv BiH zbog diskriminacije. Zbog političara koji nisu htjeli provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, građani BiH bi opet mogli iz svojih džepova da plate milione maraka za vođenje sudskih postupaka u Strazburu.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu 22. decembra prošle godine donio je presudu u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije manjinskih naroda u izbornom procesu. Aplikanti su se žalili što im je onemogućeno da se kandiduju na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zbog njihovog romskog i jevrejskog porijekla.

BiH nije izvršila izmjene svog ustava u roku od šest mjeseci, kako je naložio Sud u Strazburu, tako da ni za ovogodišnje izbore pripadnici manjinskih naroda u BiH nisu se mogli kandidovati na izborima.

Dervo Sejdić
, u čiju korist je već presudio Sud u Strazburu, pokušao je da ostvari svoje pravo da se kandiduje za opšte izbore i ove godine u BiH preko državnog Ustavnog suda, ali uzalud.

„Tražio sam privremenu obustavu izbornog procesa do provedbe presude Suda iz Strazbura, i oni su se proglasili nenadležnim“,
kaže Sejdić.

Zbog ovoga Sejdić najavljuje novu tužbu protiv Bosne i Hercegovine Sudu u Strazburu.
Sjedić najavljuje da će predložiti Sudu da ovog puta ide na novčano sankcionisanje lidera i političkih partija koje kreiraju vlast u BiH.


„Ja pripremam sa mojim advokatom sljedeću tužbu prema Strazburu u kojoj ću informisati, mada se to zna, da je presuda neimplementirana, da su objavljeni izbori, o mom upitu prema CIK-u, apelaciji prema Ustavnom sudu - i onda ću predložiti Sudu da ovog puta ide na novčano sankcionisanje lidera i političkih partija koje kreiraju vlast u BiH“
, navodi Sejdić.

Predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina Parlamentarne skupštine BiH Nedžad Jusić kaže da će ovih tužbi biti mnogo više.

„Imamo već određeni broj aplikanata koji će tužiti. To će biti između 150 i 200 tužbi koje će ići protiv države BiH. Mislim da je to jedini način kako da ostvarimo svoja prava, odnosno da izvršimo ponovo pritisak na nove ili stare strukture vlasti koje budu došle poslije izbora“
, najavljuje Jusić.

Tužbe iz džepa građana


Zbog neodgovornih političara koji nisu htjeli da provedu odluku Evropskog suda za ljudska prava, prema riječima Jusića, sve će opet na kraju da plate građani BiH:

„Jer ponovo te tužbe će koštati milione maraka građane BiH. Ukoliko uzmemo činjenicu da su dvije tužbe koštale državu BiH 21.000 eura, sami neka si postave pitanje koliko će koštati tih 150 d0 200 tužbi koje se budu uputile prema Sudu u Strazburu“
, kaže Jusić.

Jakob Finci i Dervo Sejdić, kombinovana fotografija, arhiv
Član državnog parlamenta Dušanka Majkić, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, uvjerena je kako će se ovaj problem rešiti u sljedeće četiri godine i da država zbog toga neće pretrpjeti velike posljedice:

„Za očekivati je da će BiH na tom planu ozbiljnije raditi neposredno nakon izbora“
, kaže Majkić.

Član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije Ševket Hafizović vjeruje da će naredna vlast u BiH „konačno riješiti pitanje Ustava, ali i ističe da dalje tužbe protiv BiH nisu rješenje:

„Ustav i sve ono što podrazumijeva moraće biti prioritet nakon izbora onih koji budu činili vlast u BiH“
, kaže Hafizović.

Naš cilj nije da oštetimo BiH, već želimo da na ovaj način obezbijedimo ista prava kao i ostali građani BiH, i bili bismo najsretniji da smo mogli podnijeti tužbe protiv političara, kaže Jusić:

„Nama jeste cilj da političari snose posljedice, ali, nažalost, uz konsultaciju sa pravnim timom koji će nas sigurno zastupati, u Strazburu se razmatraju isključivo tužbe protiv države“
, zaključuje Jusić.

Predsjednik HDZ-a 1990. Ivo Miro Jović, ipak, priznaje da su političari mogli uraditi mnogo više nakon rata kako bi BiH dobila bolji Ustav:

„Imali smo mi, domaći političari, mogućnost punih 15 godina, a posebice ova tri, četiri posljednja mjeseca dogovoriti se, ako ništa barem oformiti tijelo koje bi se trebalo zvati ustavotvorna skupština ili povjerenstvo za ustav, čija bi zadaća jedina bila stvarati onakav ustav i onakva rješenja gdje bi mogli, a može se to napraviti jer imamo iskustva Belgije i Švicarske, da i narodi i nacionalne manjine i građani budu zadovoljni“
, navodi Jović.

Ne treba čuditi zašto nije izmijenjen Ustav u ovom dijelu na koje je ukazao Sud iz Strazbura jer BiH nema odgovorne političare koji bi mogli provesti preuzete međunarodne obaveze, kaže Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla.

„Zbog neodgovornosti vlasti opet će i troškove sudskog postupka platiti građani BiH, a ne oni koji su prouzrokovali štetu“, upozorava Šehić.

*****
Dervo Sejdić, Rom, i Jakob Finci, Jevrej, u čiju korist je Evropski sud za ljudska prava u decembru prošle godine donio presudu i naložio Bosni i Hercegovini da ukloni diskriminatorske odredbe prema nacionalnim manjinama iz Ustava i Izbornog zakona, za RSE su nedavno kazali da nisu zadovoljni onim što je do sada urađeno.

*****
Pročitajte i ovo:
Nacionalne manjine moći će se kandidovati za vrh vlasti?
Primjena presude Evropskog suda ili nepriznanje izbora
Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije Roma i Jevreja
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG