Dostupni linkovi

Malih centrala danas je 300 odsto više nego prije dvije godine


Mini hidroelektrana na Kutskoj rijeci u opštini Andrijevica, ilustrativna fotografija

Preko 5.000 kilometara riječnih tokova na Balkanu biće pretvoreno u cijevi, ako se izgrade sve planirane male hidroelektrane (MHE), upozorava Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) kroz kampanju za zaštitu rijeka, u okviru koje su pokrenuuli regionalnu peticiju.

“Često kad razmišljamo o MHE kažemo aha, one su male i imaju mali uticaj, ali nije tako. Njihov doprinos energetskoj proizvodnji je zanemarljiv, a šteta koju čine je ogromna. Svi smo mogli vidjeti slike rijeka koje su kilometrima pretvorene u cijevi, znači u njihovom koritu više nema vode bez koje živi svijet tu ne može opstati”, kaže Danijel Lončar iz WWF-a za Radio Slobodna Evropa (RFE).

U peticiji kojom pozivaju građane balkanskih država da dignu glasa za spas rijeka, WWF navodi da je na području Zapadnog Balkana izgradnja MHE porasla za 300 posto u poslednje dvije godine.

“Gledajući regionalnu mapu, najviše planiranih malih hidroelektrana je u Srbiji, preko 800, slijedi BiH, a do podataka za Albaniju je teško doći. Ali, znamo da je u Albaniji izgradnja malih i većih hidroelektrana nacionalna politika, jer gotovo cijela zemlja zavisi od struje koja se u njima proizvodi. Crna Gora je na toj ljestvici na dnu, ali to ne znači da je tu situacija bolja”, napominje Lončar.

Protesti u Crnoj Gori

O tome govore brojni protesti građana i nevladinih organizacija poslednjih godina, koji su aktuelizovani protekle sedmice, na sjeveru Crne Gore. Vasilije Ivanović živi u Rečinama, sedam kilometara od Kolašina, i jedan je od mještana koji se protive izgradnji MHE Skrbuša.

“Protivim se jer to nanosi nenadoknadivu štetu ovdašnjem kanjonu, rijeci i njenom mrestilištu pastrmke”, kaže Ivanović za RSE i smatra da je neprihvatljivo to što graditelji mini hidroelektrana ne moraju da imaju elaborat o uticaju na ekološku sredinu, ukoliko su manje od jednog gigavata.

Ivanović smatra da selo i njegovi stanovnici nemaju nikakvih koristi od ove eksploatacije rijeke.

“Iz te MHE ne bi struja išla u selo, nego se kači na elektroprenosni sistem. Na to što proizvođač ubaci u elektroprenosni sistem, on ima profit i zaradu, a mještani ništa, osim što investitor kaže da će asfaltirati nekoliko kilometara seoskog puta”, kaže Ivanović.

Nakon višednevnih protesta mještana i NVO aktivista na Rečinskoj rijeci, koji su u nedjelju 11. oktobra blokirali prilaz mašinama za gradnju MHE Skrbuša, postignut je dogovor sa koncesionarom "Hydro logistics" da će radovi biti obustavljeni na mjesec dana.

“Ovo nije samo zločin protiv prirode i životne sredine, nego prije svega protiv ljudi koji tu žive i kojima je ova voda neophodna. Nije važno ko je i kako prodao imovinu, jer pravo da proda vodu nema u bilo čije ime”, kazao je tokom protesta jedan od učesnika Milovan Labović.

Vlada je septembra 2019. donijela odluku o davanju koncesija za dvije nove male hidroelektrane Skrbuša firmi "Hydro Logistics" Slavena Burzanovića, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi "BB hidro" Blaža Đukanovića, sina predsjednika države Mila Đukanovića, koja gradi druge dvije male hidroelektrane.

U NVO Green Home navode da bi MHE trebale prvenstveno biti izvor električne energije za udaljena i ruralna područja.

“Znači, ukoliko se MHE gradi u nekom selu, ona bi trebala da ga napaja to selo. Međutim, kod nas su one povezane na distributivnu mrežu koja ne služi za snabdijevanje lokalne zajednice, što bi trebala da bude suština ovog projekta. Takođe, u EU subvencije za hodroenergetske objekte dopuštaju samo za objekte koji su u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine, što u Crnoj Gori nije slučaj”, kaže za RSE Irma Muhić iz te nevladine organizacije.

Stotine miliona za podsticaje graditeljima

Među glavnim razlozima ubrzane i prekomjerne gradnje MHE na Balkanu, u civilnom sektoru navode nesrazmjerne državne podsticaje.

WWF je objavio da je samo 2018. na Balkanu oko 70 posto državnih subvencija za obnovljive izvore energije (OIE) potrošeno na MHE, koje su, međutim, proizvele samo 3,6 posto ukupne električne energije. Prema istom izvoru, od 2015. do 2019. je isplaćeno preko 500 miliona eura pomoći za struju proizvedenu u MHE.

Dostupnost finansijske podrške kroz fid-in tarife je jedan od glavnih uzroka ekspanzije malih hidroelektrana na Zapadnom Balkanu, navodi se u publikaciji regionalnih nevladinih organizacija u mreži CEE Bankwatch iz septembra prošle godine.

Prema njihovim podacima, od 2009. do kraja 2018. godine je u regionu izgrađeno najmanje 380 malih hidroelektrana koje dobijaju fid-in tarife (podsticaji za obnovljive izvore energije), čime je taj broj sa 108 povećan na najmanje 488.

Graditelji po pravilu bliski vlastima

U dokumentu piše i da mnoge kritike izaziva to što su graditelji MHE često poslovni ljudi bliski vlastima država regiona.

“Zamjenik premijera Sjeverne Makedonije Kočo Anđušev posjeduje najmanje 27 malih hidroelektrana, a predsjednik najjače opozicione stranke Hristijan Mickoski ima najmanje pet koncesija. U Srbiji, kompanije povezane sa Nikolom Petrovićem, kumom predsednika Aleksandra Vučića, nalaze se među najvećim korisnicima podrške hidroelektranama. Sistem podsticaja za obnovljivu energiju u Crnoj Gori izgubio je javni kredibilitet zbog toga što od njega korist uglavnom imaju ljudi bliski predsedniku Milu Đukanoviću”, navodi se u dokumentu.

Pomenuti Blažo Đukanović ima registrovane firme "BB solar" i "BB hidro" za proizvodnju električne energije i koncesije za mini HE Bistrica kod Kolašina.

EU pozvala na prekidanje dosadašnjeg načina finansiranja

Danijel Lončar iz WWF-a podsjeća da je EU pozvala zemlje članice da zaustave sistem fid-in tarifa jer se pokazao kao veoma štetan. Kaže da se one u Hrvatskoj, gdje ima svega desetak MHE, više ne dodjeljuju, ali da postoje i zemlje poput Slovenije, gdje se planira 200 MHE.

“Tako da rješenje neće doći iz jednog centra, moramo krenuti od nas samih i vlastitog dvorišta. Preporuka EU je da se ukinu fid-in tarife i da se nađu drugi načini finansiranja energije iz obnovljivih izvora, s tim da se akcenat stavlja na sunce i vjetar, a ne na vodu”, kaže Lončar i dodaje da bi o tim preporukama morale voditi računa posebno zemlje koje teže članstvu u EU.

No, smatra da regionalne vlade u tome uglavnom ostaju samo na obećanjima.

“Evo, imamo najnoviji slučaj u BiH gdje je Parlament Federacije BiH donio ljetos odluku da Vlada treba naći način da zaustavi izgradnju MHE. Vlada je imala tri mjeseca da pronađe zakonska rješenja, a rok je istekao 23. septembra. I nije se dogodilo ništa. Iz Vlade su rekli da je to previše komlikovano i nemoguće napraviti”, navodi Lončar.

TV Liberty: Rijeke u cijevima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:31:46 0:00

Vlast DPS-a ignorisala peticije

U slučaju Crne Gore, Vlada je nakon brojnih protesta građana i NVO sektora ranije odlučila da ne dodjeljuju nove koncesije, međutim, one koje su već dodijeljene, mogu se izgraditi u bilo kom trenutku.

“I to je ono sa čime se sada suočava Crna Gora – sa svim tim odobrenim projektima, koji će prema važećim zakonima dobijati podsticaje idućih 12 ili više godina”, kaže Lončar.

Prema rezultatima monitoringa NVO Green Home, od 2008. do danas je ugovorom o koncesiji u Crnoj Gori zaključena gradnja 53 MHE na ukupno 33 vodotoka, a trenutno je u radu 14.

Nakon što doskorašnja DPS vlast nije uvažila peticiju sa preko šest hiljada potpisa za trajni moratorijum na izgradnju MHE, koja je predata Skupštini aprila 2019, u civilnom sektoru se nadaju da bi za ovu temu mogli više interesovanja pokazati u novoj Vladi Crne Gore.

“Skupština nije našla za shodno da pokrene raspravu, čime su prekršena osnovna ljudska i ustavna prava više od 6.400 potpisnika koji su se obratili tom tijelu kao dio legitimnog demokratskog procesa. Peticiju ćemo dostaviti i novom skupštinskom sazivu, od kojeg očekujemo da o njoj raspravlja”, najavljuje Muhić.

Iz Građanskog pokreta URA, koji je konstituent nove parlamentarne većine u Crnoj Gori, najavljeno je da će u skupštinsku proceduru poslati Deklaraciju o zabrani dalje izgradnje malih hidroelektrana na crnogorskim rijekama i njihovoj reviziji.

Na regionalnom nivou, u WWF-u planiraju da predsjednicima Albanije, BiH, Crne Gore i Srbije pošalju sve potpise peticije kojom se zahtijeva zabrana izgradnja malih hidroelektrana. Potpisi će biti objedinjeni u “Knjigu gubitnika”, kao simbol zajedničkog otpora izgradnji malih hidroelektrana.

XS
SM
MD
LG