Abubakar Siddique (prevela Ena Stevanović)
Odlukom da smijeni dva ključna vojna dužnosnika, predsjednik Egipta Mohamed Morsi je još jednom kročio na nepoznati terirorij.
Maha Azam, suradnik u londonskom institutu Chatham House, govori o posljedicama ovog poteza i predviđa šta bi se slijedeće moglo dogoditi.
Azam: Smatram da je to veliki potez protiv uloge vojske u politici Egipta. Taj potez odražava zloupotrebu moći od strane Morsija protiv dvije ključne ličnosti Vrhovnog vijeća oružanih snaga koje je imalo vrlo važnu ulogu u prijelaznom razdoblju nakon pada svrgnutog predsjednika Hosni Mubaraka. Ta odluka je sprovedena mnogo prije nego što su mnogi očekivali.
Azam: Moramo shvatiti da u političkom smislu vojska nužno ne predstavlja jedan blok i da smjene dolaze od onih koji su na najvišim pozicijama u vojsci. U vojsci možda postoje i oni koji su osjećali da je njihova ustanova ugrožena tijekom ovog prijelaznog razdoblja zbog rastuće nepopularnosti generala Tantavija i Vrhovnog vijeća oružanih snaga općenito. Stoga je smjena ova dva dužnosnika nešto što bi podržali mnogi u vojci, ali i u političkoj areni.
Azam: To je nešto što ih u određenom smislu dovodi u dilemu jer su se sekularne i političke sile željele riješiti Tanavija i vladajućeg vojnog vijeća i približiti Egipat civilnom društvu. Stoga će oni u mnogo čemu pozdraviti smjenu Tanavija, ali s druge strane zabrinuti su Morsijevom zloupotrebom moći i njegovom rastućom popularnosti u društvu zbog ovih poteza.
Azam: Možemo samo nagađati, ali čini se da su ubojstva egipatskih graničara ojačala predsjednika Morsija, u smislu da je bio pod pritiskom da brzo reagira. Stoga oni koji nisu uspjeli zaštititi Sinaj na neki način moraju odstupiti. Dakle, situacija se morala brzo riješiti i on je to iskoristio u političkom smislu.
Azam: Predsjednik Morsi želi održati određeni stupanj konsenzusa i kontinuiteta. On vrlo vješto radi sa različitim političkim akterima. Izbor raznolikih funkcionera, posebno nakon smjene ovih ključnih generala, odražava taj proces uspostavljanja određenog konsenzusa i opreznog igranja igre u smislu izbra potpredsjednika i ministra odbrane.
Azam: Slijedeći potez predsjednika Morsija, u smislu reformi, će se odnositi na sudstvo. No to je nešto što mora biti odigrano vrlo, vrlo vješto. On mora biti siguran da ne ugrozi sudstvo kao instituciju. Međutim, mnogi u pravosuđu su odigrali političku ulogu. I to će se u konačnici morati promijeniti.
Azam: Slažem se da je neistraženo, ali je u velikoj mjeri i dio istog procesa demokratizacije. Ono što možemo zaključiti iz nedavnih zbivanja jeste da imamo predsjednika koji je spreman da bude asertivan. Moramo vidjeti do koje mjere on može postići konsenzus i do koje mjere može uspjeti u tome da ponovo uspostavi parlament, što će ujedno biti provjera njegove moći i učvrstiti će proces demokratizacije u Egiptu.
Odlukom da smijeni dva ključna vojna dužnosnika, predsjednik Egipta Mohamed Morsi je još jednom kročio na nepoznati terirorij.
Maha Azam, suradnik u londonskom institutu Chatham House, govori o posljedicama ovog poteza i predviđa šta bi se slijedeće moglo dogoditi.
RSE: Kako tumačite odluku egipatskog predsjednika Mohameda Morsija da smijeni dvojicu ključnih vojnih dužnosnika, maršala Mohameda Huseina Tantavija i načelnika štaba oružanih snaga Sami Annana?
Azam: Smatram da je to veliki potez protiv uloge vojske u politici Egipta. Taj potez odražava zloupotrebu moći od strane Morsija protiv dvije ključne ličnosti Vrhovnog vijeća oružanih snaga koje je imalo vrlo važnu ulogu u prijelaznom razdoblju nakon pada svrgnutog predsjednika Hosni Mubaraka. Ta odluka je sprovedena mnogo prije nego što su mnogi očekivali.
RSE: S obzirom na njenu važnu ulogu u državnoj politici, smatrate li da će egipatska vojska prihvatiti odluku?
Azam: Moramo shvatiti da u političkom smislu vojska nužno ne predstavlja jedan blok i da smjene dolaze od onih koji su na najvišim pozicijama u vojsci. U vojsci možda postoje i oni koji su osjećali da je njihova ustanova ugrožena tijekom ovog prijelaznog razdoblja zbog rastuće nepopularnosti generala Tantavija i Vrhovnog vijeća oružanih snaga općenito. Stoga je smjena ova dva dužnosnika nešto što bi podržali mnogi u vojci, ali i u političkoj areni.
RSE: Kako su političke partije, posebno sekularne i liberalne, reagirale na ove smjene?
Azam: To je nešto što ih u određenom smislu dovodi u dilemu jer su se sekularne i političke sile željele riješiti Tanavija i vladajućeg vojnog vijeća i približiti Egipat civilnom društvu. Stoga će oni u mnogo čemu pozdraviti smjenu Tanavija, ali s druge strane zabrinuti su Morsijevom zloupotrebom moći i njegovom rastućom popularnosti u društvu zbog ovih poteza.
RSE: Prema vašoj procjeni, koliko su ove smjene povezane sa situacijom na Sinajskom poluotoku na kojem rastu tenzije nakon nedavne vojne operacije koja je uslijedila nakon ubojstava egipatskih graničara 5.augusta?
Azam: Možemo samo nagađati, ali čini se da su ubojstva egipatskih graničara ojačala predsjednika Morsija, u smislu da je bio pod pritiskom da brzo reagira. Stoga oni koji nisu uspjeli zaštititi Sinaj na neki način moraju odstupiti. Dakle, situacija se morala brzo riješiti i on je to iskoristio u političkom smislu.
RSE: Koje je vaše mišljenje o tome što je predsjednik Morsi imenovao reformistu i bivšeg sudca Mahmuda Mekija za potpredsjednika?
Azam: Predsjednik Morsi želi održati određeni stupanj konsenzusa i kontinuiteta. On vrlo vješto radi sa različitim političkim akterima. Izbor raznolikih funkcionera, posebno nakon smjene ovih ključnih generala, odražava taj proces uspostavljanja određenog konsenzusa i opreznog igranja igre u smislu izbra potpredsjednika i ministra odbrane.
RSE: Jedan aspekt političke krize u Egiptu je i pomalo zajedljiv odnos između predsjednika Morsija i Vrhovnog suda. Šta mislite kuda vodi takav odnos?
Azam: Slijedeći potez predsjednika Morsija, u smislu reformi, će se odnositi na sudstvo. No to je nešto što mora biti odigrano vrlo, vrlo vješto. On mora biti siguran da ne ugrozi sudstvo kao instituciju. Međutim, mnogi u pravosuđu su odigrali političku ulogu. I to će se u konačnici morati promijeniti.
RSE: Iz svega ovoga se čini da je Egipat u političkom smislu neistraženo područje, šta mislite kao će se situacija razvijati u narednom periodu?
Azam: Slažem se da je neistraženo, ali je u velikoj mjeri i dio istog procesa demokratizacije. Ono što možemo zaključiti iz nedavnih zbivanja jeste da imamo predsjednika koji je spreman da bude asertivan. Moramo vidjeti do koje mjere on može postići konsenzus i do koje mjere može uspjeti u tome da ponovo uspostavi parlament, što će ujedno biti provjera njegove moći i učvrstiti će proces demokratizacije u Egiptu.
