Luksemburg: Ministri eurozone traže odgovor na dužničku krizu

Ministri finansija zemalja članica Evropske unije sastali su se u petak u Luksemburgu u pokušaju da nađu rješenje za rastuću dužničku krizu, koja je dodatno pogoršana odlukom agencije za kreditni rejting Moody's da snizi rejting vodećih svjetskih banaka.

Istovremeno je italijanski premijer Mario Monti domaćin sastanka lidera četri najveće evropske ekonomije, njemačkoj, francuskoj i španskoj.

Španski ministar finasija Luis de Guidnos reako je da je eurozona otvorena za direktno slanje pomoći španskim bankama, samo nekoliko sati nakon što je direktorica MMF Kristin Lagard pozvala eurozonu da obezbijedi takvu vrstu pomoći iz fonda za spašavanje, da bi se pomoglo nacionalnim vladama i izbjeglo stvaranje još većih dugova.

No kako podsjeća AFP, Njemačka, vodeća svjetska ekonomija opire se direktnoj rekapitalizaciji banaka. Španski ministar finansija kaže da će njegova zemlja i zvanično zatražiti pomoć za banke “u narednim danima”.

Ministri finansija u Luksemburgu pored ostalog raspravljaju i o prijedlogu uvođenja poreza na finansijske transakcije, oko čega su članice duboko podijeljene. Dansko predsjedništvo pripremilo je kompromisni prijedlog, koji mnogi vide kao posljednju priliku za pridobijanje Velike Britanije, zemlje koja se najviše protivi tom porezu.

Ako propadne prijedlog, ne isključuje se mogućnost da grupa zemalja, najvećih zagovornica toga poreza, odluči sama nastaviti s tim projektom, koristeći se mehanizmom “pojačane saradnje”.

"Neću dopustiti da ovaj projekt umre", austrijska ministrica finansija Maria Fekter, rekla je u petak ujutro prilikom ulaska na sastanak. "Očekujem da će biti devet zemalja, među njima i one koje ne koriste euro koja će odlučiti da uvedu porez“.

Njemački ministar finansija Volfgang Šojble je rekao da se pravi snažan napor da se krene naprijed ka prijedlogu sa svih 27 zemalja članica EU. No i pored toga izgled za uspjeh na tom planu čini se prilično tankim.

Neke zemlje, kako je rekao, dijele cilj koji se želi postići prijedlogom, ali ne i način na koji je se to želi postići.

Evropska komisija je u septembru 2011. objavila prijedlog o uvođenju poreza na finansijske transakcije, u kojem vidi sredstvo kako bi se osigurao pravedniji doprinos finansijskog sektora u podmirivanju troškova finansijske krize.

Komisija je predložila da se dionice i obveznice oporezuju po stopi od 0,1 posto, a trgovina finansijskim derivatima po stopi od 0,01 posto. Na taj bi se način godišnje ubralo oko 57 milijardi eura, od kojih bi veći dio završio u evropskom budžetu. Komisija procjenjuje da bi porez na finansijske transkcije mogao smanjiti direktne doprinose zemalja članica EU-a u euro budžet za oko 50 posto.

Usaglašavanje stavova

Velika Britanija je najveći protivnik poreza na financijske transakcije. Unutar EU-a tome se jako protivi i Švedska koja je devedesetih samostalno uvela taj porez, što se nije pokazalo uspješnim.

S druge strane, Njemačka i Francuska snažno se zauzimaju za uvođenje poreza, te traže dogovor o tome na svjetskom nivou.

Kompromisni prijedlog danskog predsjedništva predviđa postupni pristup, kao prvi korak, uvođenje poreza koji je sličan britanskim taksama na financijske transakcije. Trgovanje finansijskim derivatima u prvo se vrijeme ne bi oporezivalo, nego bi se to ostavilo za kasniju fazu.

Ne bude li dogovora, moguće je da se dio zemalja odluči na uvođenje toga poreza, koristeći se mehanizmom pojačane suradnje, koji je predviđen Lisabonskim ugovorom o EU. Zamišljen je za rješavanje situacija kada o nekom pitanju, za koje je inače potrebna saglasnost svih članica, nije moguće postići konsenzus.

Za pokretanje mehanizma pojačane suradnje potrebno je da to zatraži najmanje devet zemalja članica. Taj zahtjev zatim ocjenjuje Evropske komisija, koja donosi odluku hoće li ga i službeno predložiti.

U petak su, pak, na sastanku u Rimu lideri četiri najveće privrede u okviru evrozone - Njemačke, Francuske, Italije i Španije, najavili nove mjere za podsticaj ekonomskog rasta, na koje će biti potrošeno do 130 milijardi evra, odnosno oko 1 procenta evropskog bruto domaćeg proizvoda. Oni su se saglasili i da pokrenu inicijativu za uvođenje evropske takse na finansijske transakcije.

U međuvremenu je novi šok pogodio svjetska tržišta. Američka agencija za kreditni rejting Moody's snizila je rejting vodećih banaka svijeta zbog njihove izloženosti silovitom kolebanju vrijednosti na berzama.

Među njima su Bank of America, JPMorgan Chase i Goldman Sachs. Agencija je smanjila i rejting bankama Barclays, Deutsche Bank i HSBC. Smanjenje rejtinga odražava gledište o sposobnost banaka da otplate dugove.

Banke su "značajno izložene kolebljivosti i riziku od pretjerano velikih gubitaka svojstvenih aktivnostima na tržištu kapitala", rekao je u saopštenju direktor službe Moody's za upravljanje bankarstvom, Greg Bauer.