Dostupni linkovi

Najvažnije odluke lokalnih izbora u Hrvatskoj ostavljene za drugi krug


U nedjelju 16. svibnja su izabrana sva predstavnička tijela, a gradonačelnici, župani i načelnici općina samo tamo gdje su dobili 50 posto glasova (Foto: Glasanje u Zagrebu 16. svibnja)

Bez ozbiljnijih primjedbi, sa izlaznošću nešto većom nego pred četiri godine, i bez nekih prevelikih iznenađenja, tako je protekao prvi krug lokalnih izbora u Hrvatskoj u nedjelju 16. svibnja.

U nedjelju 16. svibnja, su izabrana sva predstavnička tijela, a gradonačelnici, župani i načelnici općina samo tamo gdje su dobili 50 posto glasova.

Nastavlja se utrka za velike gradove

U Zagrebu je do kasnih sati bilo neizvjesno hoće li kandidat zeleno-lijeve koalicije Možemo Tomislav Tomašević ipak sakupiti 50 posto glasova i pobijediti u prvom krugu, ali to se nije desilo. Tako je Tomašević je sa 45 posto osvojenih glasova u prvom krugu izbora za zagrebačkog gradonačelnika favorit u drugom krugu za 14 dana.

“Večeras su građani Zagreba glasno rekli da – promjeni! Večeras su građani Zagreba glasno rekli da kao grad – možemo! Da možemo zelenije, da možemo pravednije, da možemo transparentnije, da možemo bolje”, poručio je Tomašević nešto prije ponoći.

Konkurent će mu u drugom krugu biti kandidat desnog Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, koji najavljuje da se u drugom krugu neće baviti lokalnom politikom, već da će krenuti u ideološki obračun.

“Ja sam uvjeren da ćemo u drugom krugu pokazati da postoji dovoljno razuma i pameti da u jednoj argumentiranoj raspravi raskrinkamo to što se zove zeleno-lijeva koalicija. To niti je zeleno niti je samo lijevo. To je prije svega i nadasve ekstremno lijevo, i to će biti zaustavljeno u drugom krugu, tako mi bog pomogao”, kazao je Škoro, pozvavši glasače ostalih desnih opcija da u drugom krugu glasaju za njega.

Zanimljivo je da ni Tomašević ni Škoro ni bilo tko iz njihovoh stožera cijeli dan nisu dostupni medijima, a telefoni im zvone od 8 ujutro.

Gradonačelnik Zagreba od 2000. godine do iznenadne smrti od srčanog udara u veljači 2021. godine bio je Milan Bandić, koji je na tu dužnost posljednji put izabran 2017. godine kao kadidat svoje partije pod nazivom Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti. Njegova stranka je tada osvojila i najveći broj mandata u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Izlaznost ovoga puta nešto veća nego pred četiri godine (glasanje u Zagrebu 16. svibnja)
Izlaznost ovoga puta nešto veća nego pred četiri godine (glasanje u Zagrebu 16. svibnja)

Socijaldemokratska partija (SDP) zasad nije izgubila Rijeku, gdje njihov kandidat Marko Filipović ide u drugi krug sa priličnom prednošću pred nezavisnim Davorom Štimcem.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ima velike izglede da po prvi puta u 31 godinu osvoji Osijek, gdje je njihov kandidat Ivan Radić sa gotovo 40 posto potpore dvostruko bolji od kandidata desnice.

Kandidat stranke Centar, ideološki lijevog centra, Ivica Puljak u Splitu sa 27 posto vodi, a nekoliko posto od njega slabiji je HDZ-ov kandidat u drugom krugu Vice Mihanović.

HDZ-u prijeti da izgubi Vukovar gdje njihov "otpadnik" Ivan Penava koji ima potporu desnice vodi nakon prvog kruga sa 44 posto glasova, a u drugi krug ide i njegov konkurent iz HDZ-a Nikola Mažar sa 25 posto u prvom krugu.

Bez iznenađenja

Politički analitičar Žarko Puhovski u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) procjenjuje kako su ovi izbori protekli očekivano i bez iznenađenja.

“Na nacionalnoj razini HDZ je dobro prošao, vjerojatno jako dobro ako dobije Split. SDP je loše prošao, ali ne katastrofalno ako uspije dobiti Rijeku", komentira Puhovski.

Možemo je još uvijek lokalna stranka, napominje Puhovski, ali, dodaje, veoma uspješna lokalna stranka u Zagrebu.

"Domovinski pokret je doživio neuspjeh na nacionalnoj razini svugdje, osim djelomično u Zagrebu, ali taj uspjeh neće dugo trajati... A svi ostalo zapravo su ukras u vazi demokratske statistike”, kaže Puhovski.

Gradska vijeća

U Zagrebu će ukoliko dobije u drugom krugu za gradonačelnika Tomislav Tomašević iz zeleno-lijeve koalicije Možemo imati solidnu podršku u Gradskoj skuštini, gdje sa 41 posto glasova po projekcijama imaju 23 od 47 mandata. Također, već su im se kao koalicijski partneri ponudili socijaldemokrati koji su za zagrebačku Skupštinu dobili devet posto glasova, više nego njihov kandidat za gradonačelnika Joško Klisović, koji je dobio ispod osam posto.

Prema privremenim neslužbenim rezultatima, HDZ je na izborima za gradska vijeća osvojio većinu u 11 većih gradova, SDP u dva, Možemo i Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) imaju većinu u po jednom gradskom vijeću, kao i četiri nezavisne liste.

HDZ tako ima većinu u gradskim vijećima Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Karlovca, Siska, Velike Gorice, Krapine, Virovitice, Požege i Osijeka. SDP je najviše glasova osvojio u gradskim vijećima Rijeke i Koprivnice. IDS ima većinu u Gradskom vijeću Pule, HSLS u Bjelovaru, a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini koalicija predvođena platformom Možemo.

Nezavisna lista Mirka Duspare osvojila je najviše glasova u Gradskom vijeću Slavonskog Broda, lista Ivana Čehoka u Gradskom vijeću Varaždina, lista Matije Posavca u Čakovcu, te lista Ivana Penave u vukovarskom Gradskom vijeću.

Hoće li lideri HDZ i SDP biti pozvani na odgovornost zbog rezultata?

Hoće li lideri najvećih stranaka – HDZ-a i oporbenih socijaldemokrata - biti pozvani na odgovornost zbog rezultata ovih izbora i onih za 14 dana?

“Na nacionalnoj razini ne vidim načina da bi se Plenkovića pozivalo na red, jer mu odlično ide, to više što je inače pravilo da negdje u trećini ili polovini mandata stranka koja je nacionalno na vlasti gubi lokalne izbore. A ovdje se to sasvim sigurno nije dogodilo. Oni su doista u nekim važnim gradovima dobili i dobit će još. Nakon dugo vremena imaju šansu ponoviti uspjeh u Splitu, odnosno dobiti drugog gradonačelnika za redom, iako je to još otvoreno. Svugdje su zapravo jači od SDP-a, osim u Koprivnici i Rijeci,” analizira Puhovski.

Po njegovoj ocjeni, SDP se pod vodstvom nedavno izabranog predsjednika stranke Peđe Grbina pokazao katastrofalno organizacijski i svjetonazorski neuspješnom strankom.

“Hoće li to biti dovoljno da se mijenja vodstvo, to je meni potpuno nejasno, jer se to u SDP-u događa na neke čudne načine. Bilo bi logično da vodstvo nakon ovoga stavi mandate na raspolaganje, međutim ne vjerujem da će se to dogoditi. SDP je u Zagrebu doživio katastrofu jer su po broju glasova peti u glasanju za Gradsku skupštinu i to skida sa dnevnog reda legendu o SDP-u kao urbanoj stranci.

Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Đuro Sessa izvijestio je na konferenciji za novinare u Zagrebu da su izbori protekli mirno i u demokratskoj atmosferi. Sljedeće nedjelje 23. svibnja ponovit će se izbori na 18 biračkih mjesta zbog uočenih nepravilnosti, a 30. svibnja zajedno sa drugim krugom izbora ponovit će se izbori za općinsko vijeće u općini Kneževi Vinogradi zbog uočene tehničke greške u sadržaju listića, izvijestio je Sessa.

Drugi krug izbora održat će se u 14 županija, gradu Zagrebu, 55 gradova i 87 općina gdje nijedan od kandidata za župane, gradonačelnike i načelnike općina nije u prvom krugu dobio 50 posto glasova izišlih birača. U drugi krug idu dvojica ili dvoje kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova.

Krajem rujna ili početkom listopada održat će se 87 dopunskih izbora za predstavnike manjina u predstavničkim tijelima. Krajem prošle godine izmijenjen je zakon, pa se razmjerna zastupljenost manjina u nekom predstavničkom tijelu, ako nisu izabrani u dovoljnom broju, više ne osigurava skidanjem sa lista, već dopunskim izborima. Ti dopunski izbori bit će održani i u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG