Dostupni linkovi

Nakon napisa u štampi da su se na tržištu BiH pojavili krivotvoreni lijekovi, Agencija za kontrolu lijekova BiH saopštava da o tome zvaničnih informacija nema.Problem je, kako navode, kupovina medicinskih preparata putem interneta, kao i razvijeno crno tržište, što ne može biti kontrolisano, za razliku od domaćih i uvezenih lijekova koji se strogo kontrolišu.

Informacija da se na tržištu BiH nalaze lažni lijekovi, koje ne mogu prepoznati ni medicinski radnici, predstavlja veliku opasnost za korisnike. Prema zvaničnim podacima, u Bosni i Hercegovini nije utvrđeno postojanje lažnih lijekova, ali s obzirom na prirodu granica, postoji mogućnost da se falsifikati pojave na crnom tržištu. Zamjenica direktora Agencije za lijekove i medicinsku opremu BiH, Šaherzada Hadžidedić, koja je inače specijalista za kontrolu lijekova, kaže da do sada nije nailazila na primjere krivotvorenih lijekova:

„Nisam dolazila u kontakt sa lijekovima s crnog tržišta, a ni lijekovima koji nisu prošli sve vrste kontrole. Mislim da svi naši građani koji se odlučuju da nabavljaju lijekove preko interneta, oni mogu biti izloženi velikim opasnostima, jer takvi lijekovi ne podliježu svim ovim kontrolama.“

Inače, falsifikovanje lijekova u svijetu razvilo se u industriju koja godišnje ubija na stotine hiljada ljudi. Čak 10% svjetskog tržišta čine lažni lijekovi. Predstavnik Komisije za krivotvorene lijekove BiH u Vijeću Evrope, Midhat Vahabović, također tvrdi da u BiH nije utvrđeno postojanje lažnih lijekova, ali velika opasnost za stanovništvo su lijekovi koji nisu standardnog ili dozvoljenog kvaliteta:

„Obično se tu radi o lijekovima koji u sebi ne sadrže aktivnu supstancu, to je otprilike 60% slučajeva. U nekih dvadesetak posto slučajeva radi se o lijekovima u kojima se nalazi niža koncentracija lijeka u odnosu na deklarisanu koncentraciju. Rutinskim analizama može se dati odgovor na većinu sumnji koje se postavljaju da li su neki lijekovi substandardnog kvaliteta ili ne, odnosno da li su falsificirani.“

Glavni zdravstevno-sanitarni inspektor Republike Srpske Desimir Miljić kaže da inspektori nisu uočili da postoje krivotvoreni lijekovi u ovom entitetu. Upozorio je i na činjenicu da je gotovo nemoguće utvrditi falsifikat:

„Teško je to vizuelno. Pazite, ako su vješti falsifikatori, to budu neki detalji, to bude bljeđa boja, iskrivljeno slovo, neka sitnica, koju je stvarno teško uočiti, ako neko ne kaže: to nije naš proizvod.“


Krivotvoreni lijek je teško prepoznati, kako medicinskim radnicima, tako i građanima. Rukovodilac laboratorije u Zavodu za kontrolu lijekova Federacije BiH, Alija Uzunović:

„To je slično kao falsifikati novčanica. Znači, ako je kvalitet izrade tako dobar, teško ćete utvrditi sami, osim ako je kvalitet printa primarnog ili sekundarnog pakovanja jako loš, tada i sami možete posumnjati da je to falsifikat. Obično nova generacija lijekova ima hologramsku zaštitu, pa vas i to može uputiti da li je lijek falsifikovan ili ne.“


Prodajom krivotvorenih lijekova u svijetu se zaradi više novca nego trgovinom drogom, a zbog lažnih lijekova godišnje se gubi 500 milijardi eura. Kolika je mogućnost da se na policama bh. apoteka nađu krivotvoreni lijekovi, pitali smo direktora Apoteka Sarajevo Redžada Ćatića:

„Poštivanjem procedure naravno da se izbjegava mogućnost krivotvorenih lijekova, ali s obzirom da se ustvari i u mnogo uređenijim zemljama desi da dođu s određenih prostora falsifikovani lijekovi, ta mogućnost postoji i u BiH, gdje imamo poroznost granica i imamo nedovoljan broj inspektora, tako da je taj riziko u svakom slučaju prisutan.“


Na crnom tržištu nalaze se lijekovi sa deklaracijama, recimo, na ruskom ili makedonskom jeziku, koji možda i nisu falsifikati, ali se ne smije naći u apotekama. Na ovaj način pojedici pokušavaju ostvariti dobit, a malo se brinu o posljedicama za pacijente, kaže direktorica Agencije za kontrolu lijekova i medicinske opreme BiH Nataša Grubiša:

„Predmet krivotvorenih lijekova nije predmet samo crnog tržišta. To su lijekovi koji ulaze i na neke druge načine. Oni legalnim putem ne ulaze, oni ulaze mračnim tokovima, putem crnog tržišta i putem torbi, jer nijedan proizvođač neće staviti na kocku svoje ime da bi falsifikovanim lijekom zaradio sitan novac u Bosni i Hercegovini, a na taj način sebi napravio veliku štetu na cijelom svjetskom tržištu.“


Pacijentima se poručuje da lijekove kupuju samo od povjerljivih izvora, te da u slučaju promjene djelotvornosti ili izgleda lijeka obavezno obavijeste farmaceuta ili ljekara.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG