Lideri najjačih svjetskih ekonomija složili su se u nedjelju, na završenom samitu G 20 u Kanadi da smanje budžetske deficite i osiguraju preduvjete za politiku razvoja. Cilj im je prepoloviti deficite do 2013. godine, a istodobno stimulirati potrošnju.
Čelnici grupe 20 zadali su sebi prilično težak zadatak u idućih nekoliko godina. Smanjiti deficit za 50 posto, te stabilizirati omjer javnog duga i bruto nacionalnog proizvoda.
Udjel duga u BDP-u trebao bi se smanjiti do 2016. godine zbog poticanja globalnog gospodarskog oporavka.
Za dogovor su najviše bile Njemačka i Francuska. Argentina i Japan bili su najmanje skloni postavljanju tih ciljeva jer imaju ogromne deficite koje će teško smanjiti u tako kratku roku. Ipak grčka kriza bila je veliko upozorenja svima da dogovor ne smije izostati.
Valja podsjetiti da Francuska ima deficit od 92 posto BDP, Njemačka 82 posto, a Britanija 83 posto. Nova britanska vlada već se uhvatila u koštac sa
Nicolas Sarkozy, Dmitry Medvedev i Angela Merkel u pauzi samita u Torontu, 27 jun 2010smanjivanejm deficita između ostalih i ograničavanjem socijalnih prava i povećanjem PDV-a.
Analitičari podsjećaju da visoki deficit može utjecati na pad investicija i potrošnje ukoliko potrošači i ulagači shvate da vlada nije sposobna kontrolirati buđet, potom je lako moguća i bankarska kriza bude li opadala vrijednost državnih obveznica.
Suprotno tome, Obamin paket stimulacija, težak oko 787 milijardi dolara sačuvao je ili stvorio gotovo tri milijuna radnih mjesta.
U Torontu su predsjednici i šefova vlada G20 upozorili da je potrebno ukloniti trgovačke barijere. Upozorili su da neke zemlje uvode plivajući kurs svoje valute, što stvara neravnopravan odnos u svjetskoj trgovini. To se, naravno, odnosilo na Kinu koja ipak nije izričito spomenuta.
Ekonomske poruke samita su jasne, no na neka pitanja ekonomisti nemaju jasan odgovor. Nakon izbijanja krize smanjene su kamatne stope i povećani buđetski deficit. Sada imamo niske stope i visoke buđetske dugove. Što u takvim okolnostima raditi ako dođe do nove krize?
****
Moglo bi vas zanimati i ovo:
G8: Bez dogovora o bankarskom porezu
Mogu li svetski lideri usaglasiti oko ekonomskog oporavka
Na demonstracijama u Torontu više od 400 uhapšenih
Čelnici grupe 20 zadali su sebi prilično težak zadatak u idućih nekoliko godina. Smanjiti deficit za 50 posto, te stabilizirati omjer javnog duga i bruto nacionalnog proizvoda.
Udjel duga u BDP-u trebao bi se smanjiti do 2016. godine zbog poticanja globalnog gospodarskog oporavka.
Za dogovor su najviše bile Njemačka i Francuska. Argentina i Japan bili su najmanje skloni postavljanju tih ciljeva jer imaju ogromne deficite koje će teško smanjiti u tako kratku roku. Ipak grčka kriza bila je veliko upozorenja svima da dogovor ne smije izostati.
Valja podsjetiti da Francuska ima deficit od 92 posto BDP, Njemačka 82 posto, a Britanija 83 posto. Nova britanska vlada već se uhvatila u koštac sa
Analitičari podsjećaju da visoki deficit može utjecati na pad investicija i potrošnje ukoliko potrošači i ulagači shvate da vlada nije sposobna kontrolirati buđet, potom je lako moguća i bankarska kriza bude li opadala vrijednost državnih obveznica.
Suprotno tome, Obamin paket stimulacija, težak oko 787 milijardi dolara sačuvao je ili stvorio gotovo tri milijuna radnih mjesta.
U Torontu su predsjednici i šefova vlada G20 upozorili da je potrebno ukloniti trgovačke barijere. Upozorili su da neke zemlje uvode plivajući kurs svoje valute, što stvara neravnopravan odnos u svjetskoj trgovini. To se, naravno, odnosilo na Kinu koja ipak nije izričito spomenuta.
Ekonomske poruke samita su jasne, no na neka pitanja ekonomisti nemaju jasan odgovor. Nakon izbijanja krize smanjene su kamatne stope i povećani buđetski deficit. Sada imamo niske stope i visoke buđetske dugove. Što u takvim okolnostima raditi ako dođe do nove krize?
****
Moglo bi vas zanimati i ovo:
G8: Bez dogovora o bankarskom porezu
Mogu li svetski lideri usaglasiti oko ekonomskog oporavka
Na demonstracijama u Torontu više od 400 uhapšenih
